Penzioneri sa minimalnom su u suterenu siromaštva: Ne raduje nas pomoć, već novi obračun penzija
Većina pripadnika ove populacije prima minimalnu penziju/Senad Gubelić/Oslobođenje
O problemima penzionera, ali i mogućim rješenjima, u srijedu su diskutovali federalni poslanici. Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je materijale, a ministar Adnan Delić objasnio je prijedlog nove formule usklađivanja penzija u omjeru 60 posto rasta plata plus 40 posto rasta cijena. Drugi prijedlog sa kojim je izašao pred parlamentarce tiče se diferenciranja minimalnih penzija.
Opće siromaštvo
- Najniža penzija za 15 godina staža ne može biti jednaka onoj koju ima neko ko je radio 40 godina. Ne predlažemo smanjenje već stečene penzije, da se počnu nagrađivati oni koji su doprinosili, istakao je Delić.
Vehid Jahić, predsjednik Nove penzionerske/umirovljeničke stranke iz Tuzle, smatra da je potrebno primjenjivati evropske parametre, a to znači da prosječne penzije budu 52 posto od prosječne plate i da se usaglašavaju svaki kvartal.
- Mi smo zahvalni svim ljudima dobre volje, pa i poslanicima, ali nama obećanja ništa ne znače. Dok se zakon ne donese, ništa nije riješeno. Mislim da se s ovim pričama, nagađanjima i raspravama samo kupuje vrijeme, jer niko ne govori kako se dijeli društveno bogatstvo. Svugdje u svijetu postoje relacije, omjeri, principi, a kod nas su principi veoma nepovoljni za penzionere. Prema tome, dok se problemi ne riješe, mi nemamo razloga za radost. Naravno, dobro je da se raspravlja o našem problemu, jer to znači da svi vide da smo u nezavidnoj situaciji, ističe naš sagovornik.
Naglašava da oko 250.000 penzionera ima minimalne penzije, a to iznosi samo 33 posto od prosječne plate. Jahić kaže da su po parametrima Eurostata svi oni koji imaju ispod 40 posto od prosječnih primanja u jednoj državi u sferi općeg siromaštva.
- Zamislite kad imate dvoje, a samo jedno ima minimalnu penziju. To znači da to više nije ni opće siromaštvo, to je siromaštvo u suterenu, ističe Jahić.
Penzionerima je, naglašava, potrebno rješenje, a ne jednokratna pomoć. Pomoć je dobrodošla, ali nije dugoročno rješenje.
- Pomoć se daje nesposobnima i onima čiji se problemi ne mogu riješiti. Mi nemamo razloga za euforiju, ni za neku radost, jer godinama se obećava da će se riješiti problem sa izmjenom zakona. A taj problem uopće nije teško riješiti. Međutim, suština je u nečem drugom. Mi smo svjesni da MMF nameće parametre za raspodjelu budžeta - vrate se dugovi, a ono što ostane, ide nama. Ali, od onog što ostane, vlast sebi uzme izobilje, a nama daje mrvice. I tu leži strateški politički problem, ističe Jahić.
Mirsad Terzić: Vlada pred sobom ima sve probleme/USNKrajina
Ukoliko bi se ispunili zahtjevi penzionera, objašnjava, prosječna penzija iznosila bi 811 KM. Kada je riječ o diferenciranju minimalnih penzija, Jahić ističe da se najniže penzije apsolutno ne smiju smanjiti, jer su već daleko ispod dostojanstva i ispod granice siromaštva.
- Ali, mi kao stranka tražimo da penzija bude renta. Ljudi sa 40 godina staža i sa 15 ne mogu imati razliku od samo tri, četiri ili pet posto primanja. Samo oko 30 posto ljudi ima ostvareno 40 godina staža. Naravno, nisu ljudi krivi što nisu ostvarili taj staž. Vlast je odgovorna što su stvoreni problemi u privatizaciji, pa su ljudi otpušteni. Vlast je kriva i za to što previše socijalnih slučajeva stavlja na fond PIO/MIO. Mi nemamo ni statistiku koja pokazuje koliko ljudi ima koliko godina staža. Više od polovine penzionera nema ni 20 godina staža. To znači da se privredni sistem raspao, da je loša ekonomska politika koju su sve vlade vodile, ne samo ova. Čim ljudi uđu u vlast, kao da pojedu drogu, odjednom se drugačije ponašaju, upozorava Jahić.
Smatra da bi rješenje bilo u tome da penzija bude obračunata kao renta. To je, naglašava, elementarni ekonomski princip.
- Vlast neopravdano pljačka penzionere. Čovjek koji ima 40 godina staža ne može imati 100 maraka veću penziju od čovjeka koji je ostvario 15 godina staža ili samo 12 ili 13, pa su mu nakalemili tu neku godinu. To su socijalni slučajevi. Te slučajeve, naravno, treba rješavati, ali ne na račun penzionera. Takvi slučajevi rješavaju se na račun enormnih prihoda, realno i relativno enormnih prihoda vlasti, a ne da penzioneri plaćaju loše socijalne politike, poručuje Jahić.
Mirsad Terzić, predsjednik Saveza udruženja penzionera USK-a, ističe da Savez udruženja penzionera/umirovljenika u FBiH već dugo zahtijeva da formula za redovno usklađivanje pezija bude u omjeru 70 posto rasta prosječne plate u FBiH i 30 posto indeksa troškova života ili u omjeru 80:20.
- Međutim, i omjer 60:40 je bolji od onog 50:50. Vlada nudi ono što može. Mislim da će doći do povećanja penzija, neće biti nekog znatnog, ali nama je bitna garancija da će biti penzija. Ocjenjujem i naš zahtjev dobrim, ali i zahvaljujem Vladi što ona već nudi nešto što može voditi ka tome da budemo sigurni kako će u budžetu za 2026. biti u planu povećanje naših penzija, ističe Terzić.
Vehid Jahić: Privredni sistem se raspao//Miren Aljić
Svjestan je da se ne može tražiti više, posebno ako se posmatra broj zaposlenih i broj penzionera. Kada se radi o diferencijalnoj stopi minimalne penzije, naš sagovornik podsjeća da su i federalni Savez i Udruženje reagovali i poručili da nije pravedno kada je odlučeno da neko ko ima 15 godina efektivnog radnog staža može dobiti identičnu penziju kao neko ko ima 28 ili više godina radnog staža. Ali, naglašava da se morala spašavati i ta populacija građana, kako bi ipak imala neka primanja.
- Nisu oni krivi što su ostali preko noći u ratu, što smo izašli kakvi jesmo, a nismo se mogli zaposliti, jer osnov svega je kriminalna privatizacija u BiH. U USK-u sve i jedna firma je počela raditi poslije 1995, 1996, a odjednom se privatizacijom sve ugasilo, a radnici su ostavljeni na ulici. Nezbrinuti. Moramo voditi i o tome računa, kaže Terzić.
Ocjenjuje tačnom konstataciju da će se sa prijedlogom Vlade stanje donekle popraviti.
Traži se rješenje
- To trebamo prihvatiti, moje mišljenje je i pohvaliti i stati iza toga da se napravi razlika, a oni to i nude. Kako će to biti? To ćemo vidjeti. Mislim da i penzioneri koji imaju 15 godina staža nisu mogli ostvariti više, obolijevali su, a ipak je FBiH stala za njih i omogućila im da imaju kolika-tolika primanja. Znam da vlada ogorčenje među penzionerima koji imaju zajamčene i minimalne penzije, jer je ta razlika mala. I o tome moramo voditi računa. Ali, mislim da ova Vlada, ne hvaleći je nešto posebno, ipak ima pred sobom sve probleme koje je Savez penzionera nametnuo, te da razmišlja o tome i da to rješava. Na dobrom je putu da riješi te probleme, poručuje Terzić.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, objašnjava da se, kada je riječ o diferenciranju platnih razreda stope minimalnih penzija, radi zapravo o parametarskoj reformi. Neće riješiti sve probleme penzionog sistema, ali može stabilizirati penzioni sistem. Vjerovatno bi se ostvarile i određene uštede. Mišljenja je da postoji saglasnost i u Savezu penzionera. Naravno, još nije precizirano kako bi taj sistem izgledao i kako bi se modelirao. Načelno je data podrška i Odbora, a u Ministarstvu to smatraju dobrom idejom.
- Mislim da se u entitetu Republika Srpska radi nešto slično. Naravno, model treba prilagoditi FBiH, ističe Čavalić.
Cilj je, naglašava, stabilizirati PIO sistem, stimulisati buduće penzionere da ne kalkulišu sa radnim stažom, uspostaviti sistem pravednosti na način da neko ko je uplaćivao više i duže, ostvaruje veće benefite, a ne smije se zanemariti ni činjenica da je 50 do 60 posto penzionera u ovom trenutku na minimalnoj penziji.
