Pejanović: Malo govorimo o Armiji RBiH, a to je stub odbrane kroz koji je svijet vidio da imamo snagu

Prošle sedmice je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, imao 24. sastanak sa Vladimirom Putinom. Susreli su se u Kazanju, gdje je Dodik bio počasni gost na otvaranju prvih Putinovih igara budućnosti, međunarodnog turnira kojim ruski predsjednik očito nastoji kompenzirati manjak sportskih takmičenja na kojima Rusi mogu sudjelovati, upravo zbog njegovog istrajavanja u agresiji na Ukrajinu. Nakon sastanka na kome je Dodik dobio Orden Aleksandra Nevskog, objasnio je da njegov domaćin nije čovjek rata, već je bio primoran da brani nacionalne i državne interese.

Istrošena klackalica

Akademik Mirko Pejanović u podcastu Oslobođenja “Direktno sa Vildanom Selimbegović” ističe da je Dodik u potpunosti promijenio odnos prema glavnim pitanjima političkog i društvenog razvoja BiH, te je preusmjerio svoju energiju prema Putinu.

- To naši građani doživljavaju kao prkos onome što nastoje BiH i njeni građani. Dodik je sebe svrstao u one koji daju podršku Putinu, koji je pokazao da je prije svega diktator. Svrstavanje na tu stranu ometa, naravno, sve ono što čini BiH u svom pokušaju da bude uopšte prihvatljiv kandidat za članstvo EU. To je gubitak vremena, jer zapravo Dodik, može se kazati, 7-10 godina sjedi na klackalici. Čas prihvati integracije u EU, dijalog sa partnerima, čas ode. Mislim da je i ta klackalica blizu potrošnje, ističe akademik.

Nakon povratka u BiH Dodik je najavio raspad Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

- To je na nivou fantazija i neodgovornih izjava iz kojih se mogu čitati samo jedna neodmjerenost, bahatost i nešto što izaziva. Negiranje svega što su SAD uradile za BiH, pa i za ono da on postane lider u ovoj zemlji, samo po sebi govori da kod Dodika ne postoji trajna ideološka politička orijentacija, već gola borba za vlast, kaže Pejanović.

Svijet se značajno mijenja, svijet se ponovo ozbiljno polarizira.

- Ovi ljudi koji se više bave geopolitikom, oni već dugo predviđaju da će Kina doći sa svojim utjecajem, sa svojom moći među vodeće sile svijeta. Da će doći do daljih promjena u međunarodnim odnosima i da će u njima veće učešće imati Indija, Brazil. Da će Evropska unija biti izložena opasnostima i kritikama ne samo za svoje funkcionisanje nego i uticaj na globalne tokove u svijetu. A ono što je nezaobilazno odnosi se na pokušaj Ruske Federacije da pronađe novo mjesto u međunarodnim odnosima, ističe akademik.

Pejanović je jedan od onih koji su imali priliku da učestvuju u pregovorima za mir u Bosni i Hercegovini. Tada se Ruska Federacija borila da uopšte bude prisutna u međunarodnim odnosima i da bude ravnopravna sa drugim svjetskim silama.

- Sada je to nešto novo, ali nažalost, to novo se pokazuje kroz diktaturu, kroz silu. Nisam siguran da će donijeti veliku korist Ruskoj Federaciji, pravu i veliku korist ruskom narodu, koji je, zna se, u Drugom svjetskom ratu dao najveće žrtve za slobodu u Evropi, za mir u Evropi, podsjeća Pejanović.

Sljedećeg mjeseca Evropska komisija će donijeti odluku hoće li naša zemlja otvoriti pregovore za prijem u članstvo Evropske unije.

- Bio sam optimista i u najtežim momentima rata. Sada sam optimista da će EK učiniti korak da BiH uđe u pregovore. Onda će se otvoriti pitanje kako ćemo mi iznositi te pregovore, jer pregovori su posebna aktivnost. Mislim da će biti dobijeni pregovori, optimističan je Pejanović.

Pregovori kroz otvaranje određenih poglavlja zapravo znače da će evropska pravna stečevina pojedinim segmentima prelaziti u naše zakone.

- Usvajanje tih zakona će prolaziti kroz Parlament. Neminovno će biti procesi za i protiv. Sve stranke u svojim programima imaju put BiH u članstvo EU, a u stvarnosti ima različitih ponašanja, govori Pejanović.

Pred Dan nezavisnosti BiH Pejanović se prisjeća referenduma. Tada je bio predsjednik Demokratskog socijalističkog saveza.

- Mi smo podržali ideju referenduma građana. To je bilo jedno prelomno vrijeme. Zagovarao sam to. Izlazak na referendum u tadašnjim uslovima, kada se već vojna dejstva prenose iz Hrvatske u BiH, kada su strahovi već narasli, kada su neki upadi bili u istočnoj Bosni od paravojski iz Srbije... Građani su u tako visokom procentu izašli na referendum i u tako visokom procentu glasali, prihvatili referendumsko pitanje, prisjeća se Pejanović.

Pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Izlaznost je bila 64 posto, a od toga je 99,4 posto građana odgovorilo potvrdno. Pejanović dodaje da je po nekim procjenama i srpski narod imao 15-20 posto učešća. Ipak, počeo je rat.

- Ušao sam u Ratno predsjedništvo 1. juna 1992. sa Nenadom Kecmanovićem. Mogu kazati da su to bile godine izazova i godine u kojima je razum zajedno sa srcem djelovao, iskren je Pejanović.

Pejanović se prisjetio i dokumenta političko-ustavnog karaktera “Platforma o radu Predsjedništva u ratnim uslovima”.

- Omogućila je formiranje Armije RBiH koja je postala stub na temelju koga je i međunarodna zajednica uvidjela da BiH ima svojstvenu snagu da se bori za svoju slobodu i odbranu. Nije dobro što umanjeno danas govorimo o Platformi i Armiji RBiH. Na dokument je sugestije imao samo Alija Izetbegović i to u dijelu koji se tiče sankcioniranja ratnog zločina, sjeća se on.

Ruska Federacija je u to vrijeme željela učestvovati u kreaciji mirovnih rješenja i početkom 1994. BiH je posjetio tadašnji ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Andrej Kozirev​. U njegovoj pratnji je bio i Vitalij Čurkin​.

- Iza toga su slijedile dvije posjete Moskvi. Imali smo priliku izraziti interese za mir u BiH, za ravnopravnost naroda i kritiku Karadžićeve politike, zločina, rušenja svega što je pripadalo bošnjačkom narodu. Za to vrijeme se može reći da je Ruska Federacija imala kreativnu, pozitivnu ulogu u traženju mirovnog rešenja u BiH. Ne valja što državno rukovodstvo BiH nedovoljno radi na uspostavljanju, razvijanju odnosa sa Ruskom Federacijom, govori akademik.

Ali, održavanje veza sa jednim dijelom zemlje nije fer prema BiH iako na ordenu koji je dobio Dodik piše da je za BiH i RS. Prijatelji BiH su i Evropska komisija i vlade zemalja članica Evropske unije, SAD, Turska.

Kritike Miloševiću

- Denis Bećirović je doprinio da se njemački parlament, njemačko rukovodstvo i država više očituju i više vežu i pruže pomoć BiH da ide brže ka EU. Politika Hrvatske se mijenja, nisu nikad ispustili tezu da je interes Hrvatske da BiH postane članica EU, ističe Pejanović.

Prisjeća se i da su oni koji su se tada okupljali oko Beogradskog kruga intelektualaca u ratu došli u Sarajevo na poziv Srpskog građanskog vijeća. Među tim učesnicima bili su Miladin Životić, predsjednik Kluba, i Ivan Stambolić.

- Kritikovao je Miloševićevu strategiju. Djelovanje tih raznih subjekata, a posebno u to doba intelektualaca koji su bili u okviru kruga intelektualaca Beograda i Srpskog građanskog vijeća, koje je šire okupljalo ljude, doprinijelo je kasnije da je Milošević pokazao određena interesovanja za naše prijedloge za mir. I on je napravio zaokret, odstranio Karadžića iz pregovora i preuzeo odgovornost za donošenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže Pejanović.

Na kraju je Pejanović poručio da treba da doprinesemo svako iz svog ugla i svoje moći razvoju ove države i njenom ubrzanom članstvu u Evropskoj uniji.