Otvoreno pismo uposlenika Instituta za mjeriteljstvo BiH državnim parlamentarcima
Pismo je upućeno Parlamentarnoj skupština BiH, članovima kolegija oba doma i delegatima Doma naroda PSBiH
Uposleni u Institutu za mjeriteljstvo BiH uputili su Parlamentarnoj skupština BiH, članovima kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupšilite, članovima kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH pismo u kojem ukazuju na, kako su naveli, ozbiljne nedostatke predloženih Izmjena i dopuna Zakona o mjeriteljstvu BiH.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani,
Kao državni službenici i zaposlenici, većinom inžinjeri, magistri i doktori tehničkih nauka s dugogodišnjim iskustvom u Institutu za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institut), osjećamo obavezu da ukažemo na ozbiljne nedostatke predloženih Izmjena i dopuna Zakona o mjeriteljstvu BiH. Već dvije decenije aktivno radimo na razvoju i unapređenju mjeriteljskog sistema u BiH, dobro poznajemo unutrašnju organizaciju Instituta, kao i evropske standarde i praksu u zemljama članicama EU. Smatramo da predložene izmjene ne samo da ne donose poboljšanja, već značajno urušavaju postojeći sistem, uvodeći neefikasne birokratske prepreke i rješenja koja su u suprotnosti sa zakonskim okvirom i temeljnim principima zakonskog mjeriteljstva. U nastavku iznosimo ključne probleme ovog prijedloga zakona i njegove moguće štetne posljedice.
Nedostatak dodatne vrijednosti
Predložene izmjene ne poboljšavaju postojeći zakon u dijelovima kojima treba poboljšanje zbog izmjena u relevantnim EU propisima, već ga čine rigidnijim i restriktivnijim. Otežavaju rad Instituta pretvarajući ga u zamrznutu, birokratsku instituciju, što nije njegova uloga, te bi tako cijeli sistem mjeriteljstva u BiH učinio neefikasnim.
Nepodudarnost sa sistemskim zakonima
Izmjene su u suprotnosti sa Zakonom o upravi i Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH. Upravljačko rješenje ponuđeno ovim izmjenama Zakona o mjeriteljstvu presedan je među institucijama BiH, te bi se i navedeni opšti zakoni morali mijenjati da bi se ovakvo uređenje definisalo i prepoznalo. Nezakonito se pokušava regulisati rukovođenje Institutom kroz ovaj zakon, jer je to već uređeno Zakonom o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo BiH, koji nije bio predmet izmjena ovom prilikom, dovodeći cjelokupan sistem u pravnu neusaglašenost i nesigurnost.
Pogrešna transpozicija EU direktiva
Direktive EU se ne preuzimaju donošenjem zakona o mjeriteljstvu, već kroz jasno definisane procedure koje propisuje Vijeće ministara BiH, niti se preuzimaju samo navođenjem njihovih naziva, već preuzimanje direktiva i drugih akata pravne stečevine EU predstavlja detaljno prenošenje i prepoznavanje preuzetih članova i dijelova ovih akata uz obrazloženja a prema proceduri i uz stalno izvještavanje i konsultovanje Direkcije za evropske Integracije BiH (u daljem tekstu: DEI), što je u potpunosti izostalo u postupku pripreme i donošenja predloženih izmjena i dopuna zakona. Važeći zakon već predviđa usklađivanje sistema mjeriteljstva sa EU, pa dodatno navođenje direktiva nije potrebno budući da su iste predmetom izmjena ili se donose novi akti u ovoj oblasti. Konkretno preuzimanje direktiva i druge vezane pravne stečevine EU vrši se posebnim propisima koji opisuju npr. tehnička svojstva, ispitne postupke i slično. Predlagači izmjena i dopuna zakona kao parlamentarci morali su biti upoznati sa ovim činjenicama i procedurom usklađivanja BiH propisa.
Nepravilno regulisanje zakonskog mjeriteljstva
Izmjene banalizuju i ne prepoznaju osnovna načela zakonskog mjeriteljstva, uvodeći neprimjenjiva i štetna rješenja. Dovode do ukidanja Naredbe o mjerilima u zakonskom mjeriteljstvu kojom se propisuju mjerila koja su obuhvaćena sistemom zakonskog mjeriteljstva, čime se automatski prestaju primjenjivati i oko 40 pravilnika koji regulišu oblast zakonskog mjeriteljstva već duže od 10 godina i koji su svi uspješno prošli proceduru ocjene usklađenosti sa pravnom stečevinom EU od strane DEI, te koji su bili dostupni za javne konsultacije. Na ovaj način direktno se ugrožava postojeći sistem i svi njegovi korisnici zapravo ove izmjene prijete da se u jednom trenutku prestane pratiti kvalitet i sljedivost mjerenja u svim regulisanim oblastima dovodeći u opasnost sve privredne subjekte i građane koji plaćaju uslugu po osnovu mjerenja od najjednostavnijih transakcija u uslužnim djelatnostima (prodavnice, pijace, zlatare, benzinske pumpe, itd.), preko svih komunalnih mjerenja, do složenijih mjernih sistema. Jednostavno rečeno niko neće štititi krajnjeg korisnika, tj. građane koji će nastaviti plaćati za proizvode i usluge na osnovu neprovjerenih i netačnih mjerenja.
Nejasni kriteriji za izbor članova Savjeta za mjeriteljstvo BiH
Prijedlog izmjena i dopuna zakona ne definiše kriterije za izbor članova Savjeta, već samo opšti zahtjev za ekspertizu, kao što je to slučaj i u trenutno važećem zakonskom rješenju, koji mogu zadovoljiti i kandidati koji su bilo kada, u bilo kom periodu i u bilo kom svojstvu radili nešto blisko mjerenju. Ovaj nedostatak potrebnih kvalifikacija i iskustva će dovesti do usporavanja rada, razvoja Instituta i otvara prostor za politička imenovanja.
Opasnost od korupcije i blokade rada Instituta
Savjet se postavlja kao posrednik između Instituta i Vijeća ministara BiH, čime stiče stručnu, savjetodavnu, kontrolnu i regulatornu ulogu bez preuzimanja odgovornosti, tj. odgovornosti Savjeta za odluke koje bi ovo tijelo donosilo nisu uopšte tretirane u datim izmjenama. Sa velikim ovlaštenjima logično bi trebale doći i odgovarajuće odgovornosti. Predložene izmjene ostavljaju prostor za opstrukcije u radu Instituta, što može ugroziti njegovu egzistenciju i stabilnost mjeriteljskog sistema u BiH. Nestručnost, prevelika ovlaštenja i nedostatak odgovornosti formula su za pojavu korupcije i blokadu rada.
Nedostatak konsultacija sa relevantnim institucijama
Prilikom izrade izmjena nije uopšte traženo mišljenje Instituta, iako je on ključna institucija u ovoj oblasti. Komisija za borbu protiv korupcije, koja je predlagač izmjena, nema stručne kompetencije za kreiranje tehničkog zakona što je vidljivo iz predloženih rješenja u prijedlogu zakona i obrazloženju. Priprema prijedloga ovako stručnog i tehničkog propisa na način da se zvanično ne konsultuje struka iz same institucije stvara utisak da država ne vjeruje svojoj instituciji koja je osnovana u parlamentarnoj proceduri prije više od 20 godina i koja je na sve moguće načine ostvarila zakonom dodijeljene nadležnosti i predstavila državu u najboljem svjetlu u Evropi i šire što je lako provjeriti, te je jedna od rijetkih institucija BiH koja je prepoznatljiva u Evropi i radi rame uz rame sa ostalim mjeriteljskim institutima na razvoju i implementaciji mjeriteljske strategije i to u svim granama mjeriteljstva, te je do sada Institut učestvovao u više od 40 naučno-istraživačkih projekata koji se bave razvojem novih mjeriteljskih metoda i standardizacijom istih, u okviru programa Horizont 2020 i Horizont Evropa i ima objavljene međunarodno priznate kalibracione i mjerne mogućnosti u 110 tehničkih oblasti na osnovu kojih izdaje međunarodno priznate certifikate i izvještaje o mjerenju.
Neopravdano narušavanje nezavisnosti Instituta
Institut, koji radi u okviru zakonom dodijeljenih nadležnosti, uspješno posluje i ispunjava međunarodne standarde, stavlja se pod nadzor Savjeta bez jasnog razloga. Druge institucije infrastrukture kvaliteta, od kojih neke imaju daleko slabije rezultate, nisu predmet ovakvih izmjena, što otvara pitanje utemeljenosti prijedloga izmjena i dopuna zakona. Ovim se Institut stavlja u neravnopravan i podređen položaj u odnosu na ostale institucije infrastrukture kvaliteta u BiH, što je u potpunoj suprotnosti sa njegovim zakonskim nadležnostima, dokazanom tehničkom i stručnom kompetencijom na evropskom i međunarodnom nivou. Stiče se dojam da se želi umanjiti i omalovažiti postignuti uspjeh Instituta te onemogućiti njegov napredak i razvoj, a time i razvoj nauke i tehnike u ovoj oblasti, koja je u svim ěvropskim zemljama povjerena nacionalnim mjeriteljskim institutima. Predloženo riješenje da u slučajevima kada Savjet nije u stanju da donese odluku o određenom propisu, odluka o njegovom donošenju se prebacuje na Vijeće ministara BiH, je upravo u suprotnosti sa činjenicom osnivanja Instituta kao samostalne upravne organizacije Vijeća ministara BiH da uređuje i donosi propise u oblasti mjeriteljstva, kao stručno-tehničkoj oblasti. Kao dugogodišnji uposlenici u Institutu i međunarodno priznati stručnjaci u oblasti mjeriteljstva, u potpunosti podržavamo potrebu za izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o mjeriteljstvu BiH. Međutim, smatramo da takve izmjene moraju biti predložene od strane iskusnih stručnjaka s odgovarajućim znanjem iz oblasti mjeriteljstva i pravnog okvira koji reguliše rad samostalnih upravnih institucija. Također, nužno je da prijedlog izmjena i dopuna bude dostupan za zvanične i javne konsultacije sa svim relevantnim akterima, uključujući i građane kao krajnje korisnike mjeriteljskih usluga što je procedurom usvajanja prijedloga zakona po hitnom postupku onemogućeno.
Ostaje nepoznato zašto ovaj prijedlog zakona nema mišljenje nijedne relevantne institucije. Spremni smo pružiti svu stručnu podršku i pomoć u ovom procesu kako bismo osigurali da predložene izmjene budu stručno utemeljene i usklađene s evropskim i međunarodnim praksama u oblasti mjeriteljstva i infrastrukture kvaliteta općenito.
Prvenstveno, dugujemo našim građanima da ovaj proces bude proveden na transparentan način, uz puno poštivanje važećih zakonskih okvira i institucija Bosne i Hercegovine.
S poštovanjem, Uposleni u Institutu za mjeriteljstvo BiH Sarajevo", stoji u pismo koje potpisju 44 uposelnika Instituta za mjeriteljstvo BiH.
