Otvaranje pregovora nam je nadohvat ruke: Sve drugo bi bila geostrateška greška...!
Kraj tekuće radne sedmice donosi i konačnu odluku Evropskog vijeća o otvaranju pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom. Savezna ministrica Austrije za EU i Ustav Karoline Edtstadler uoči sastanka Vijeća za opće poslove (GAC-a) koje koordinira pripreme za sastanke Evropskog vijeća, poručila je da EU mora iskoristiti zamah i odlučiti da otvori pristupne pregovore sa BiH. Sve drugo, istakla je, bilo bi nedosljedno i geostrateška greška.
Lobiranje u Nizozemskoj
Izrazito jaku podršku otvaranju pregovora, prema informacijama Politica, dalo je sedam država: Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija. O proširenju EU raspravljalo se i na sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta koji je okupio i ministre vanjskih i(li) evropskih poslova država članica. Jasne poruke stigle su i iz Danske, jedne od skeptičnijih članica EU po pitanju proširenja i otvaranja pregovora sa BiH.
- Podržavamo ocjene Komisije za Ukrajinu i Moldaviju da su spremne za pregovore. BiH je puno napredovala, ali ostalo je još dosta posla, stanje je krhko. Mi podržavamo ocjene Komisije i spremni smo podržati sve tri zemlje, rekao je ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske Lars Løkke Rasmussen.
Pored skepticizma iz Danske, u evropskim krugovima potencira se i skepticizam Nizozemske. Ambasador BiH u Kraljevini Nizozemskoj Almir Šahović za naš list ističe da su odnosi dviju zemalja veoma dobri.
- U proteklom periodu, dodatno je intenzivirana saradnja između dvije zemlje u praktično svim domenima. Nizozemska je također veoma važan ekonomski partner BiH. BiH je dio tzv. nizozemske konstituence u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Nizozemska je i sedmi najvažniji investitor u BiH, ističe ambasador Šahović.
Objašnjava da Nizozemska tradicionalno definiše svoj pristup procesu proširenja EU kao striktan i fer, odnosno smatra da napredak ka EU treba biti baziran na konkretnom individualnom napretku u ispunjavanju potrebnih uslova od svakog kandidata. Ovaj pristup Nizozemska je konsistentno primjenjivala sa svim zemljama kandidatima.
Šahović smatra da možemo biti umjereni optimisti kada je riječ o stavu Nizozemske o otvaranju pregovora sa BiH. No, za takvu odluku potrebna je saglasnost Parlamenta.
- Vlada Nizozemske je protekle sedmice Parlamentu predložila da Nizozemska na predstojećem sastanku Evropskog vijeća prati Preporuku EK-a, te podrži donošenje odluke o otvaranju pregovora, kazao je ambasador.
- BiH, odnosno Ambasada BiH u Nizozemskoj, u proteklom periodu je bez prestanka radila na lobiranju za dobivanje nizozemske podrške ubrzanju našeg evropskog puta. Održali smo desetine sastanaka sa našim nizozemskim partnerima sa raznih nivoa, od Ministarstva vanjskih poslova, Parlamenta pa do Ureda premijera. Intenzivirani su i kontakti na visokom nivou između dvije države. U aprilu 2022. organizovana je prva zvanična predsjednička posjeta iz BiH u Nizozemsku nakon 16 godina. Tom prilikom, predsjedavajući Predsjedništva je imao zvanične susrete sa kraljem, premijerom, predsjednicima oba doma Parlamenta. U januaru ove godine premijer Nizozemske Mark Rutte je boravio u radnoj posjeti našoj zemlji. U proteklom periodu imali smo i nekoliko bilateralnih susreta ministara vanjskih poslova. Posljednji je održan prije nekoliko sedmica, objašnjava bh. ambasador.
A pozitivna odluka Evropskog vijeća donijela bi i nove zadatke za našu zemlju. Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota ističe da sa otvaranjem pregovora za institucije i bh. vlasti slijedi veliki i ozbiljan posao.
- Osnovno pravilo pregovora je da država kandidatkinja mora preuzeti, provesti i primijeniti cjelokupnu pravnu stečevinu EU do ulaska u članstvo, a predmet pregovora su dinamika i način kako će to biti urađeno. Pravna stečevina EU je obimna, riječ je o nekoliko desetina hiljada stranica teksta i ovaj broj raste iz godine u godinu. Najveća odgovornost će ponovno biti na politici, jer napredak u pregovorima će tražiti usvajanje dosta novih zakona i drugih propisa, a posebno će biti važno njihovo provođenje, ističe Habota.
Objašnjava da je prvi proceduralni korak da, nakon što se dobije zeleno svjetlo Evropskog vijeća, EU usvoji pregovarački okvir, a prva faza pregovora će biti screening, odnosno temeljiti sistematski pregled našeg pravnog sistema u odnosu na EU.
- Screening se sastoji iz tri koraka. Prvi korak je eksplanatorni screening na kojem Evropska komisija u detalje objašnjava pravne propise EU. Drugi korak je bilateralni screening u kojem će institucije u saradnji sa EK-om raditi analizu propisa u BiH, da vidimo šta smo uradili do sada, a šta nam je ostalo kao zadatak. Treći korak, koji je ujedno i finalni, jeste predstavljanje izvještaja. Screening se strukturira po klasterima (6 klastera) i izvještaj se radi za cijeli klaster, a sam proces screeninga se provodi pojedinačno po poglavljima. Izvještaj je podloga za naredne korake, a čija su ključna faza tzv. sadržajni pregovori. Nakon što se sadržajni pregovori završe, radi se nacrt ugovora o pristupanju, a onda slijedi finalna faza koja, među ostalim, uključuje potpisivanje i ratifikaciju ovog ugovora.
Naglašava da upravo faza screeninga, koja se za svaku državu radi kao prva faza, ima zadatak da napravi sistematski pregled onoga šta imamo preuzeto iz pravnih propisa EU, a šta je to sve što treba biti urađeno.
- Screening sa strane EU radi Evropska komisija, jer je ona ta koja najbolje zna propise EU i koja je najpozvanija da kaže da je određena odredba iz propisa Unije preuzeta u pravni sistem jedne države, ističe Habota.
Napominje da je sa izradom Programa integrisanja BiH u EU, čija je radna verzija dostavljena EK-u na komentare, uspostavljena prva jedinstvena baza podataka svih propisa u BiH koji su usklađivani s propisima EU, a u kojoj se u ovom trenutku nalazi više od 1.700 propisa sa svih nivoa vlasti.
- Uz tekstove propisa, institucije sa državnog, entitetskog i nivoa distrikta Brčko dostavljale su i tzv. instrumente za usklađivanje sa pravnom stečevinom EU, a sa kantonalnog nivoa nisu, jer ti instrumenti nisu ni rađeni. Zajedno sa Programom integrisanja BiH u EU, čiji je sastavni dio Plan usklađivanja propisa u BiH sa propisima EU, ova baza je dio alata koji treba biti dobra polazna osnova institucijama u BiH za proces screeninga, naglašava Habota.
Preuzimanje propisa
Napominje da konačnu odluku o usklađenosti propisa daje EK, a osnovni zahtjev je da propisi EU moraju biti preuzeti koordinirano na svim nadležnim nivoima vlasti u BiH, te da se provođenje njihovih odredbi mora osigurati u cijeloj BiH.
- Institucije u BiH su dosta toga radile tokom proteklih godina, ali s druge strane, u EU je jako mnogo propisa i taj broj neprestano raste. Šta će konkretno trebati uraditi u smislu preuzimanja propisa EU, najbolje će nam reći screening. Trebat ćemo dosta novih zakona i podzakonskih akata, tako da će biti i određeni broj onih koje ćemo samo dalje unapređivati, zaključuje Habota.
