Otrov iz Mostara sada ide u Zenicu: Ko se ugrađuje u prljav posao sa smećem?

Mostar i otpad/Fb

Ulice Mostara pune su smeća/Facebook

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Jedan od slučajeva koji najbolje pokazuje koliko pohlepa i nerad vlasti nanose štetu narodu u svim dijelovima naše zemlje je i posljednja drama sa otpadom koji je prvo trovao, a zatim zatrpao Mostar.

Sada ga šalju u Zenicu, kao da tamo niko ne živi.

Zdravlje za pare

Zatvaranje deponije Uborak, za čiju obustavu rada su se godinama borili, te na kraju i vjerovatno izborili stanovnici Mostara i članovi Građanske inicijative “Jer nas se tiče”, samo je dio puta u rješavanju problema koje su tamošnje vlasti neradom uzrokovale. Zdravlje velikom broju oboljelih niko ne može vratiti, a posljedice trovanja ljudi preko zagađenih podzemnih voda, tla, pa i vode za piće će se godinama osjećati. Ipak, iz Građanske inicijative “Jer nas se tiče” smatraju da je i ova pobjeda važna ukoliko će za početak zaustaviti gomilanje otrova, sa nadom da će se u narednih nekoliko godina zemlja, voda i zrak oko deponije iščistiti.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Najgore je što se problem iz Mostara prebacio na leđa stanovnika Zenice, sa namjerom da se zaradi, da neko sebe ugradi sa po 200.000 KM za pet dana odlaganja otpada. Ovim rješenjima nije sretan narod ni u Hercegovini ni u Zenici, jer otrov je otrov i nije ga pametno odlagati ljudima ispred vrata.

- Imamo informacije da otpad iz Mostara ide za Zenicu, cijena je nerealna, plaća se 200.000 maraka za pet dana, potvrdio nam je Omer Hujdur, član Udruženja “Jer nas se tiče, i pojasnio kako su analizirali i utvrdili da bi realna cijena trebala biti oko 80.000 na svakoj drugoj deponiji, a zašto su vlasti odabrale tu deponiju i zašto po toj cijeni, ne znaju.

mošćanica otpad/Fb

Fotodokazi Zeničana/Facebook

Da li se neko tu ugradio? Pretpostavljaju da jeste čim je tako enormno visoka.

Desetine prijava i tužbi na rad deponije sakriveno je u ladicama HNK-a i Grada, ističe Hujdur

Prema mišljenju našeg sagovornika, odgovornost za povećan broj oboljenja i za situaciju u kojoj se nalaze stanovnici Mostara, sada i Zenice, direktno pada na Marija Kordića, gradonačelnika Mostara, zajedno sa Gradskom upravom, te na federalnu ministricu okoliša i turizma Nasihu Pozder. Umjesto da traže rješenja za novu deponiju, šest i više godina oni se bore da deponija opstane i truje stanovnike Mostara i Hercegovine.

- Ta ministrica Nasiha Pozder je pripremila okolinsku dozvolu kako bi ispunila želje Marija Kordića i HDZ-a i vidjet ćemo da li će imati hrabrosti da to potpiše i da potpiše bukvalno smrtnu presudu stanovnicima koji žive oko deponije i stanovnicima grada Mostara, istakao je Hujdur, dodavši da broj oboljelih iz dana u dan raste, te da godinama imaju više od 200 posto rasta kancerogenih oboljenja.

Uborak se izlio/Fb

Uborak se izlio/Facebook

Podsjetio je da od 2019. godine deponija, zahvaljujući navedenim ljudima, radi bez okolinske dozvole i da, zagađujući podzemne vode, tlo i zrak, ozbiljno narušava zdravlje stanovnika. Ukoliko Pozder potpiše okolinsku dozvolu, iz Udruženja kažu da već pripremaju tužbu za njeno obaranje.

Otpadne vode iz smećem pretovarene kasete se prelijevaju i putem odvodnih kanala slijevaju u Đulanov potok, šalju Zeničani fotodokaze

- Pored zraka i zemlje, najveći utjecaj imamo preko vode kojom se vinogradi zalijevaju, pojasnio je Hujdur i dodao da imaju i usisnu pumpu koja podzemne vode usisava kilometar i dvjesto od deponije i vraća je u vodovod.

Osude Zeničana

Stanovnici Mostara na česmama koriste tu vodu ispod deponije, a dokazano je da je zagađena teškim metalima. Nezadovoljstvo prebacivanjem otpada na deponiju kod Mošćanice u blizini Zenice izrazili su i Zeničani.

- Politička organizacija Pokret još jednom osuđuje odluku uprave i Skupštine privrednog društva Regionalna deponija Mošćanica da se u okolini Zenice deponuje otpad iz Mostara. Snimci koje prave Zeničani najbolje demantiraju Skupštinu preduzeća, odnosno gradonačelnika Fuada Kasumovića i direktoricu Miju Pojskić, koji javnost pokušavaju uvjeriti kako deponija radi u skladu sa ekološkim standardima i propisima i da “miješani otpad” vrijedan 100.000 KM nije štetan po floru i faunu, kao i zdravlje ljudi, naveli su iz Pokreta.