Osuđen je, šta dalje? Pet stvari koje trebate znati nakon presude Dodiku

Iznijete su završne riječi u predmetu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića/Damir Deljo
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić oslobođen krivice. Do objave kompletnog otpravka presude, ostaje nekoliko ključnih stvari koje javnost treba znati.
Prvostepena presuda protiv Dodika i oslobađajuća za Lukića donesena je 26. februara 2025. godine. Nakon nje uslijedile su prijetnje secesijom Republike Srpske, odbijanje provođenja odluka državnih institucija i formiranje drugog predmeta protiv Dodika zbog napada na ustavni poredak. Potvrda presude stigla je pet mjeseci kasnije.
Advokatica Sabina Mehić pojašnjava da Dodikovo ponašanje nakon prvostepene presude nije moglo uticati na konačnu odluku Suda, jer se žalbeni postupak zasniva isključivo na razlozima iz žalbi i sadržaju prvostepene presude, piše Detektor.
Zabrana obavljanja funkcije i kraj političke karijere?
Presudom je, uz kaznu zatvora, Dodiku izrečena i mjera sigurnosti – zabrana obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske na šest godina. Advokatica Mehić objašnjava da, ako je presuda potvrđena u cijelosti, zabrana se ne odnosi samo na funkciju predsjednika RS-a, već na sve političke dužnosti koje se finansiraju iz javnih sredstava. Time mu se, kaže ona, prestaje i mandat.
Ko Dodiku oduzima mandat?
Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić navodi da mandat prestaje automatski danom pravosnažnosti presude, bez obzira na to da li se kazna otkupi ili izdržava. Mjere sigurnosti dodatno onemogućuju političko angažovanje u narednih šest godina.
Projekt koordinator Koalicije „Pod lupom“ Dario Jovanović podsjeća na dvije osnove zbog kojih CIK mora donijeti odluku o prestanku mandata – izrečena kazna zatvora duža od šest mjeseci i mjera zabrane obavljanja funkcije. CIK, prema njegovim riječima, ima rok od 15 dana da reaguje od dana prijema presude.
Za šta je Dodik osuđen?
Sud BiH utvrdio je da je Dodik od 1. do 9. jula 2023. godine odbio da provede odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta. Schmidt je 1. jula donio odluke kojima se sprečava stupanje na snagu zakona donesenih u RS-u, a Dodik je sedam dana kasnije potpisao ukaze o njihovom proglašenju.
Advokatica Mehić navodi da je Sud jasno utvrdio oba ključna elementa krivičnog djela – svojstvo učinioca i radnju izvršenja. Mehić ističe da je Apelaciono vijeće donijelo potvrđujuću presudu na osnovu detaljno obrazložene prvostepene presude i da prostora za žalbu gotovo nije ni bilo.
Političke reakcije: od optužbi do poziva na borbu
Miloš Lukić, koji je pravosnažno oslobođen, izjavio je da ova presuda predstavlja napad na „srpski slobodni život“. Sanja Vulić iz SNSD-a tvrdi da se presuda temelji na političkim pamfletima stranaca, a ne na zakonima BiH, te poručuje da se Srbi neće povući i da je njihov izbor Milorad Dodik.
Nebojša Vukanović, opozicioni zastupnik u NSRS, kaže da je javni pritisak bio presudan za potvrdu presude, ali upozorava da je neizvjesno kako će se ona provesti, s obzirom na institucionalnu tromost. Vukanović ističe i da Republika Srpska nema izbornu komisiju koja bi organizovala eventualne nove izbore, iako je donesen vlastiti Izborni zakon, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Naša stranka je u saopćenju pozdravila presudu, ocijenivši je kao važan korak ka vladavini prava i jačanju povjerenja građana u pravosuđe, uprkos političkim pritiscima.
Može li Dodik izbjeći zatvor?
Kazna zatvora do jedne godine može se, prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija, zamijeniti novčanom kaznom. Dan zatvora vrijedi 100 KM, što znači da Dodik može otkupiti kaznu za iznos od oko 36.500 KM, ukoliko to učini u roku od 30 dana. U slučaju djelimične uplate, ostatak kazne se izdržava proporcionalno neplaćenom iznosu.
Advokatica Mehić smatra da je vjerovatno da će Dodik iskoristiti zakonsku mogućnost otkupa kazne, što ne mijenja pravne posljedice koje proizlaze iz presude – gubitak mandata i zabranu političkog djelovanja.