Ostajemo li bez dvije milijarde KM? Čekaju se institucije RS-a: Ako BiH ne podnese ovaj plan...

Bosna i Hercegovina nije na vrijeme poslala listu reformi Evropskoj komisiji kako bi ušla u program Plana rasta za zapadni Balkan. Podsjećamo, taj program je vrijedan šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u formi grantova. Naša zemlja bi kroz realizovane projekte uspjela dobiti milijardu eura.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je kako će ovo tijelo najkasnije do ponedjeljka Evropskoj komisiji uputiti plan reformi, dokument koji je preduslov za povlačenje sredstava iz Instrumenta za reforme i rast zapadnog Balkana.
Blokade i svađe
- Mi smo danas do 12 sati imali rok i ja sam se time bavila jutros i kasno sinoć. Mi ćemo se izjasniti najkasnije u ponedjeljak ili možda danas kasno. Sve ono što je usaglašeno poslat ćemo Europskoj komisiji kroz konsolidirani izvještaj, izjavila je Krišto u petak.
Dodala je kako se još čekaju odgovori institucija Republike Srpske.
- Ja sam poslala pismo svim članicama i članovima ad hoc povjerenstva za implementaciju novog EU plana rasta za zemlje zapadnog Balkana i upozorila ih. Ustavna struktura BiH je takva da svatko ima pravo, kada su u pitanju njegove nadležnosti, da se izjasni i dostavi određene primjedbe, podsjetila je Krišto.
Izrazila je nadu da će svi akteri ovog procesa biti odgovorni i svjesni kako sredstva iz EU plana rasta za zemlje zapadnog Balkana direktno utiču na život i ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Premijer Federacije Nermin Nikšić otkrio je da je prethodnih dana održan sastanak dva entitetska premijera, predsjedavajuće Vijeća ministara i predstavnika EU upravo zbog plana razvoja javnih investicija. On kaže da je Vlada Federacije BiH uradila svoj dio posla.
- Tu je nastala mala dilema, nedoumica. Naime, moj kolega Višković (Radovan, predsjednik Vlade RS-a, op. a) smatrao je da trebamo ići sa specijalnim projektima, ograničenim, bez nekog širenja. Ustvari, mi svi smatramo, a imamo i podršku predstavnika EU, da idemo sa što većim brojem projekata, rekao je Nikšić.
Dodao je da, kada konkurišete sa većim brojem projekata, “ovako paušalno kažem, dođe to do neke milijarde, milijarde i po, pa realizujete milijardu, pa tu milijardu dobijete”.
Lista bi trebalo da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je naša zemlja dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u državnim institucijama. Međutim, zbog blokada, podjela, svađa i nemogućnosti postizanja dogovora u BiH, po svemu sudeći, naša država neće uspjeti ispoštovati rokove koje je postavila Evropska komisija.
Iz Direkcije za ekonomsko planiranje pojasnili su da bi BiH mogla dobiti milijardu eura ako bi se realizovale sve reforme. Proces je složen, provodi se u nekoliko koraka i vrlo je zahtjevan samim tim što se moraju usaglasiti svi nivoi vlasti u BiH, rekao je Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, za Nezavisne novine.
Ono što je činjenica je da je novac uslovljen provođenjem reformi. Radni tim sa predsjedavajućom Vijeća ministara na čelu je oformljen, a osim nje tu su entitetski premijeri, ministri finansija i kantonalni premijeri.
- U slučaju da neki od uslova nisu ispunjeni, Komisija može u zavisnosti od uslova obustaviti plaćanje djelimično ili u cijelosti. Nakon takve suspenzije i u slučaju da partneri sa zapadnog Balkana ne ispune odgovarajuće uslove tokom grejs perioda od jedne ili dvije godine, u prvoj godini implementacije obustavljeni iznos će biti povučen i može se preraspodijeliti među ostalim korisnicima u narednim godinama, napomenuo je Zeljko.
Ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić upozoravao je prethodnih dana na posljedice.
- Ogorčen sam što moram ovo reći. Delegacija EU u BiH je jasno stavila do znanja da je nedostatak adekvatnog plana za korištenje obećanih sredstava ozbiljan problem, poručio je.
Napominjući da BiH riskira da postane jedina zemlja na Balkanu koja nije predala plan za korištenje ovih sredstava, ministar Kalamujić je upozorio na ozbiljne posljedice propuštanja ovog koraka.
- Ako BiH ne podnese ovaj plan, možemo postati i jedina zemlja na Balkanu koja će izgubiti priliku za korištenje ovih značajnih sredstava od EU.
Ova upozoravajuća situacija trebala bi poslužiti kao podsjetnik svim relevantnim strukturama u BiH o hitnosti i važnosti predaje ovog plana. Naša zemlja se suočava s izazovom koji zahtijeva brzu akciju i odgovornost kako bi se osiguralo iskorištavanje prilike koju EU nudi za ekonomski i društveni napredak zemlje, zaključuje kantonalni ministar finansija.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je bilo potrebno usaglasiti projekte koje bi kandidovali za potrebe finansiranja od Evropske komisije u okviru razvoja.
Vlast nema vremena
- Da li će Evropska komisija možda odrediti novi rok, to je pitanje na koje nemam odgovor. Vjerovatno da hoće, ali u cijeloj priči mi i da dobijemo novi rok, nismo usaglasili prioritete, a kamoli dali stručnjacima da urade kakvu-takvu analizu projekata, ističe Pavlović.
Dodaje da, u slučaju i da dobijemo novi rok, nije siguran da ćemo biti u stanju da ga ispoštujemo.
- Jer vidite da mnogo stvari koje propisuje Evropska komisija, počevši od onih 14 zahtjeva koje su postavili prije nego ćemo dobiti status zemlje koja pristupa EU, mi nismo bili u stanju da ispunimo. Svega tri. Tako je očigledno da ova naša složena politička struktura vlasti očigledno nema vremena da se bavi potrebama građana, govori Pavlović.
Radi se o, do sada, najambicioznijem programu EU za zapadni Balkan koji ima za cilj da pomogne regionu da uhvati korak s razvijenijim ekonomijama EU, te da ga pripremi za postepeni ulazak u zajedničko evropsko tržište, najveći i najbogatiji ekonomski prostor na svijetu.