Orbánova izolacija u Evropskoj uniji okreće ga jugoistoku
Saveznici Viktora Orbána, premijera Mađarske, uskoro bi se mogli naći na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Prema informacijama do kojih je došao Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty, sadašnji i bivši zvaničnici bliski Orbánu mogli bi biti sankcionisani zbog koruptivnih radnji. Kako piše The Guardian, dvostranačka grupa u Kongresu SAD-a izrađuje nacrt zakona o sankcijama usmjerenim na zvaničnike i pristalice Vlade koji se dovode u vezu sa strankom Fidesz premijera Orbána.
Pojačavanje pritiska
Prof. dr. Mladen Mrdalj sa Webster University podsjeća da su sankcije nedavno uvedene i da pogađaju jednu banku u Mađarskoj sa većinskim ruskim učešćem, kao i pojedince iz vrha banke.
- To je deo šireg talasa sankcija koje pogađaju pojedince i kompanije širom sveta. Sada se najavljuju nove sankcije koje bi ciljale bliže Orbánove saradnike. Tako se pojačava pritisak kako bi se Orbánu ostavila mogućnost da promeni svoju politiku, kaže prof. dr. Mrdalj.
Pretpostavlja da Orbán, kao u migrantskoj krizi, javno čini ono što neki politički i poslovni krugovi u Njemačkoj, ali i Francuskoj, privatno misle i priželjkuju.
- To je struja koja je izrazito sumnjičava prema SAD-u i koja želi da se Evropska unija pozicionira između Istoka i Zapada, a ne da bude “strateški privesak” SAD-a. U tom smislu, Orbán ima prostora da se odupire, ali tako sve više dovodi EU u nezgodnu situaciju. Pariz i Berlin već imaju hronične probleme sa Orbánom zbog njegove nedemokratske vladavine, a blag odnos prema njemu bi delovao kao blag odnos prema Putinu. Orbán bi stoga morao da napravi nekakve simbolične ustupke, ali da ipak zadrži kurs koji se Washingtonu ne sviđa. Radi se i o tome da je Mađarska država koja razdvaja proameričke članice EU i NATO-a, one oko Poljske i Baltika, i one sa jugoistoka Evrope, pa samim tim otežava konsolidaciju proameričkog bloka u okviru EU. To sigurno vide i u Berlinu i u Parizu. Dok je svet zauzet podelom Istok - Zapad, u okviru Zapada postoji i ova podela. Nedavni Macronov “ispad” prilikom posete Kini je deo tih nesuglasica, smatra prof. dr. Mrdalj.
Napominje da je ranije govorio da se nazire jedna antiamerička poveznica između Banje Luke, Budimpešte i zagrebačkog Pantovčaka oličenog u Zoranu Milanoviću.
- Ideološku poveznicu im daje i islamofobija kojoj neretko pribegavaju. Sa druge strane, vidimo da SAD sve više igraju na Vučića, kao i da bi nova vlast u Podgorici mogla prevesti Crnu Goru na tu stranu kroz aktivno učešće u Otvorenom Balkanu. Onda je samo pitanje dana kada će i Priština biti primorana na to svrstavanje. Ostaje pitanje odnosa između Vučića i Orbána, ali i Vučića i Dodika. Vučić i Orbán imaju simbiotski odnos u kome eksploatišu značajne glasove mađarske manjine u Srbiji, ali imaju i odlične ekonomske aranžmane. Sve je veće pitanje koliko će ta simbioza moći da deluje odvojeno od makrokretanja. Što se tiče Dodika i Vučića, njihovi glasači zahtevaju odlične i sve bliže odnose RS-a i Srbije, ali izgleda da su njihovi odnosi ipak poremećeni: svaki Dodikov poklič za nezavisnost RS-a stvara veliku glavobolju Beogradu koji bi, tradicionalno, voleo da iz BiH ne dolaze nikakve vesti, poručuje prof. dr. Mrdalj.
Partneri iz komšiluka
Dr. Jessie Barton Hronešová, politologinja i saradnica na programu Marie Sklodowska-Curie na Univerzitetu Sjeverna Karolina-Chapel Hill i na Univerzitetu Ca’ Foscari u Veneciji, mišljenja je da postoji šansa da sankcije budu uvedene, iako je to teško predvidjeti.
- Nakon sankcionisanja IIB-a, kao i nekih drugih u Mađarskoj, čini se da se zamah povećava. I Evropska komisija je već naložila korisnicima da ne sarađuju sa sankcionisanim subjektima u Mađarskoj, ističe dr. Barton Hronešová.
Dodaje da je nakon stava o Ukrajini Orbán postajao sve izolovaniji u Evropi i postao saveznik bez povjerenja.
- Mađarska se sve više doživljava kao sigurnosna prijetnja. Orbán pokušava da izgradi blok “neliberalnih” (termin koji je on u suštini skovao) političkih lidera koji uključuje Milorada Dodika (predsjednika Republike Srpske, op. a) i Aleksandra Vučića (predsjednika Srbije, op. a), između mnogih drugih (kao što su Donald Trump i Marine le Pen), kako bi se “suprotstavili” evropskim liberalima. Njegova politika je zasnovana na antizapadnjaštvu, u suštini, napada SAD i Bruxelles za pokušaje patronizacije i marginalizacije Mađarske od svjetske politike - često koristi izraz da je Mađarska kolonizirana od Zapada, objašnjava dr. Barton Hronešová.
Kaže da je Orbán izolovan u EU, zbog čega traži “partnere” u susjedstvu, na primjer dalje na jugoistoku.
- Poljska više nije njegov glavni saveznik u EU zbog Ukrajine i V4 (Višegradska skupina) je zbog toga, u suštini, ugašen. Ne može računati ni na Češku i Slovačku u doglednoj budućnosti (iako bi izbori u Slovačkoj mogli malo promiješati karte), poručuje dr. Barton Hronešová.
Strateški interes
Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Fribourgu ističe da će biti zanimljivo vidjeti hoće li SAD uvesti sankcije.
- Bilo je razgovora o sankcijama u prošlosti, posebno kada su Orbán i Fidesz napali medijske i akademske slobode, ali ništa se nije dogodilo. SAD su dugo očekivale da će se EU time pozabaviti, ali sada shvaćaju da Orbán nije problem samo za Mađarsku već i za druge zemlje istočne Evrope i Balkana. Ne samo zbog ruske agresije na Ukrajinu, došlo je do priznanja da Mađarska, uprkos članstvu u EU i NATO-u, možda nije saveznik kakvog SAD priželjkuju, ali može predstavljati veći problem, smatra dr. Keil.
Nije uvjeren da će sankcije direktno utjecati i ciljati na Orbána, već da će se vjerovatnije osvrnuti na vodstvo Fidesza i sankcionirati ljude u “drugom redu”, ali i dalje povezane sa rukovodstvom stranke. Na taj način će, smatra, diplomatska šteta biti ograničena.
- Otkako je Joe Biden postao predsjednik SAD-a, povećana je američka aktivnost u sankcioniranju onih koji potkopavaju liberalne vrijednosti i demokratsko donošenje odluka širom svijeta, ali posebno u zemljama koje su od strateškog interesa za SAD. Od ruske invazije na Ukrajinu i Mađarska i BiH su strateški veoma važne. Za SAD, zaštita demokratije (više) nije ograničena na kritiku Kine i Rusije, već i na rješavanje problema u zemljama saveznicama - što je dobar razvoj. Ne mislim da će to mnogo promijeniti odnos Orbána i Dodika, mislim da Orbán neće biti lično sankcionisan, a Dodik nije direktno pogođen ovim razvojem događaja. On je ranije sankcionisan od SAD-a i Velike Britanije. Vjerujem da će utjecaj biti ograničen, iako bi simbolička vrijednost mogla biti vrlo visoka, zaključuje dr. Keil.
