Orban šokirao novom tvrdnjom: Clinton je '99. tražio da napadnemo Srbiju preko Vojvodine
Na jednom od nedavnih stranačkih skupova Fidesza, mađarski premijer Viktor Orbán je u svom obraćanju publici govorio i o dešavanjima na prostoru bivše SR Jugoslavije.
Orbán je naveo da je tokom 1999. godine, u vrijeme eskalacije rata na Kosovu i za vrijeme njegovog prvog premijerskog mandata, primio telefonski poziv od tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Billa Clintona. Prema njegovim riječima, Clinton je od Mađarske tražio da otvori drugi front i napadne Srbiju ili, kako je rekao Orbán, da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine (sjeverna Srbija) sve do Beograda“.
Mađarski premijer je dodao da je vlada, na čijem je čelu bio, taj zahtjev odbila te da je Clintonu na jasan način odgovorila sa „ne gospodine“.
„Da smo u to vrijeme imali premijera koji je znao reći samo ‘da, gospodine’, bili bismo do grla u ratu“, izjavio je Orbán, prenosi Telex.
Orbán je istakao i da je Clintona pitao šta bi se u takvom scenariju dogodilo sa 300.000 etničkih Mađara koji žive u Vojvodini. Prema njegovim tvrdnjama, upozorio je američkog predsjednika da bi svaki napad s jedne strane bio uzvraćen istom mjerom, te je postavio pitanje:
„Trebamo li dopustiti da grad Szeged bude granatiran, je li to plan? Ili Hódmezővásárhely i Makó?“.
Prema Orbánovim riječima, dogovoreno je da o tom pitanju lično razgovaraju na NATO samitu koji je bio zakazan za sedmicu kasnije, ali, kako tvrdi, američka strana to pitanje više nikada nije ponovo otvorila.
„Moguće je reći ne kada imate hrabrosti za to“, poručio je Orbán sumirajući svoju poruku publici u Szombathelyju.
Dodao je i da će, prema njegovom mišljenju, diplomatska historija za nekoliko godina opisati na koji način, kojim kanalima i s kakvim informacijama su došli do američkog predsjednika i uvjerili ga da takav zahtjev više nikada ne ponovi.
Na Orbánove navode reagovao je Áron Tábor, ekspert za Sjedinjene Američke Države i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Univerziteta Eötvös Lóránd, koji se oglasio putem svog mikrobloga. Tábor je naveo da su tokom 1999. godine, u ranoj fazi rata na Kosovu, zaista postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, ali da ti planovi nisu imali stvarnu političku podršku te da ne postoje dokazi da je Mađarska bila obavezna napasti Srbiju.
On je također podsjetio da je Bill Clinton, na samom početku bombardovanja Jugoslavije, isključio mogućnost kopnene operacije kako bi se smanjile američke i savezničke žrtve.
Tábor navodi i da se među evropskim političarima u to vrijeme govorilo o potencijalnoj kopnenoj operaciji, kao i da je Washington Post pisao o takvim scenarijima. Ipak, prema tadašnjim medijskim izvještajima, lideri NATO-a su u više navrata kategorički negirali da planiraju kopnenu operaciju protiv Jugoslavije.
Također podsjeća da je sam Viktor Orbán u to vrijeme informisao Parlament kako su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da ona nije ni uvrštena na dnevni red NATO samita.
Uprkos tome, Viktor Orbán je o ovoj temi govorio i 2024. godine, kada je izjavio da su „oni“ pokušali uvući Mađarsku u rat, ali da on to nije dozvolio. Njegov politički saveznik iz Srbije, Aleksandar Vučić, prethodno je 2022. godine tvrdio da je, prema njegovim saznanjima, Bill Clinton 1999. godine od Orbána tražio da napadne Srbiju.
