Opasan otpad sijemo svuda oko sebe: Ko to otvara vrata paklu?
Opasan medicinski otpad najprije treba pretvoriti u komunalni
Zbog sumnje da je u Bosnu i Hercegovinu, ali i u Tursku, s varaždinskog područja ilegalno izvezeno oko 700 tona otpada, nadležnom državnom odvjetništvu podnesena je krivična prijava protiv jedne kompanije i dvojice osumnjičenih, saopćila je policija.
Oni su u svojstvu direktora i odgovornih osoba trgovačkog društva, od 22. januara do 15. juna 2021. godine, obavljali prekogranični promet otpadom na način da su u Bosnu i Hercegovinu uputili 25 pošiljki otpadne plastike u količini od oko 536.200 kilograma, a otpad su otpremili bez odobrenja Ministarstva privrede i održivog razvoja.
Nažalost, BiH je postala svojevrsna deponija za takav i drugi opasni otpad, a ovim problemom se rijetko ko bavi. Da je tako, kažu i u Eko akciji, koja navodi nekoliko primjera, a da li namjerno ili ne, uvijek izostane reakcija nadležnih.
Ko je kriv?
- Na deponiji kod Olova koja je obična ledina, a koju je Općinsko vijeće proglasilo deponijom, ostavljene su količine natrijum-cijanida dovoljne da mogu ubiti cjelokupno stanovništvo BiH. Slučaj je predat tužilaštvu i policiji, nikakvih informacija nema šta se s tim desilo i kako je taj otpad ušao u BiH, te kako je mogao biti tu odložen, tvrde iz Eko akcije.
Ono što je poznato je da su o tome obaviješteni federalni inspektor i Federalna uprava Civilne zaštite, a firma iz Lukavca je angažovana za uklanjanje opasnih buradi sa odlagališta nakon završetka uviđaja.
Iz Eko akcije navode i slučaj medicinskog otpada pronađenog prije desetak godina kod Visokog, te deponije u Krupcu.
- Jedan poduzetnik je kupio zemlju kod Visokog, pa je tu zakopavao medicinski otpad. Otkriven je kad su komšije našle dijelove tijela. Uredno se javljao na tendere za zbrinjavanje medicinskog otpada. Imali smo i slučaj deponije u Krupcu, u Istočnom Sarajevu, gdje se dovozio medicinski otpad iz Hercegovine i ništa nije riješeno, inspekcije postoje samo na papiru, ističu.
Ni to nije sve. U toku je izdavanje dozvola za pogon kod Vlasenice, koji će prerađivati otpad.
- Imat ćemo faktički legalan uvoz otpada za preradu, a tek to otvara vrata paklu, kažu iz Eko akcije.
Također, jedan od velikih problema je to što BiH ima izuzetno porozne granice i što nema uređen sistem.
- BiH je izuzetno loše organizovana država, kod nas je samo organizovan kriminal. Zaista, ta mafija nije ništa lošije organizovana, niti lošije informisana od hrvatske, italijanske... Nažalost, ogromna je vjerovatnoća da se u ovom trenutku širom BiH dešavaju slične stvari. Mi imamo tek nekoliko javnih deponija gdje se kontroliše unos otpada. Imate na desetine općinskih deponija koje su obične ledine, koje je neko proglasio deponijama i gdje vi možete odložiti bilo šta. I onda to završava u tlu, vodi, u hrani, dešava se šteta koja može trajati generacijama, a sistema koji bi nas zaštitio od toga jednostavno nema, ističu.
S druge strane, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine kažu da je na nivou ovog entiteta 2008. godine donesen Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama, kojim se uređuju opći principi upravljanja ovom vrstom otpada. Prema odredbama Pravilnika, sve zdravstvene ustanove su dužne da imaju plan upravljanja medicinskim otpadom, koji obuhvata bezbjedan način zbrinjavanja svih vrsta medicinskog otpada od mjesta nastanka do mjesta zbrinjavanja, uključujući razvrstavanje, transport, skladištenje u primarnom i sekundarnom skladištu i konačno uništavanje.
Prizori iz Krupca u 2020. nikog nisu ostavili ravnodušnim
- Infektivni i potencijalno infektivni otpad je potrebno najprije dovesti u stanje tehnološki neopasnog otpada, koji će se tek tada zajedno s komunalnim odlagati na deponije (steriliziranje, potom mljevenje, čime se pretvara u komunalni otpad). Većina zdravstvenih ustanova u BiH nema kapacitete i nisu ovlaštene za tretman medicinskog otpada, već je on razvrstavan po kategorijama skladište pod kontrolisanim uslovima i predaja preduzećima ovlaštenim za zbrinjavanje medicinskog otpada, tvrde iz Zavoda.
Patološki otpad
Ističu da zdravstvena ustanova kao proizvođač opasnog medicinskog otpada, ukoliko nema adekvatne kapacitete za njegovo uništavanje, uz prethodno sklapanje ugovora, predaje ga ovlaštenim preduzećima koja imaju pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu. Farmaceutski i opasni hemijski otpad se, objašnjavaju, prevozi najčešće u Austriju, Italiju ili Njemačku, gdje se uništava pod strogo kontroliranim uvjetima.
- Posljednjih godina je učinjen pozitivan pomak vezan za patološki otpad, tako što bolnice i klinički centri sklapaju ugovore sa pokopnim društvima koja zatim ovu vrstu medicinskog otpada zakopavaju na grobljima, na parcelama predviđenim za tu svrhu, dodaju.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica objašnjavaju da je upravljanje medicinskim i ekološki opasnim otpadom u BiH regulisano nizom zakonskih akata koji propisuju način sakupljanja, transporta, obrade i odlaganja.
- Medicinski otpad iz zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH tretira se prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom FBiH, kao i podzakonskim aktima koji detaljno definišu njegovu sterilizaciju, spaljivanje ili sigurno odlaganje putem ovlaštenih operatera. Većina zdravstvenih ustanova ima ugovore s firmama koje su dobile dozvole za transport i zbrinjavanje opasnog otpada. Institucije koje provode inspekcijski nadzor su nadležne entitetske i kantonalne inspekcije zaštite okoliša, kao i inspekcije u oblasti zdravstva, ovisno o vrsti otpada. U slučaju sumnje na neadekvatno odlaganje, građani i institucije mogu prijaviti slučaj nadležnim inspekcijama ili tužilaštvu, zaključuju iz INZ-a.
Podvlače da Institut ne vrši direktan nadzor nad upravljanjem otpadom, ali kroz aktivnosti podržava edukaciju i podizanje svijesti o značaju pravilnog upravljanja medicinskim otpadom.
I iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS-a tvrde da je upravljanje medicinskim otpadom regulisano Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom.
Potvrde i kontrole
- Kontrolu upravljanja farmaceutskim otpadom u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama-apotekama, kao i apotekama u privatnoj praksi provodi kantonalni farmaceutski inspektor, a na osnovu Pravilnika o zbrinjavanju farmaceutskog otpada. Njime je propisano da su proizvođači otpada dužni izraditi plan upravljanja otpadom, te putem ugovora izvršiti prenos obaveza za upravljanje otpadom na operatera koji ima dozvolu za upravljanje farmaceutskim otpadom. Operater je dužan apotekama, najmanje jednom godišnje, dostaviti potvrdu o konačnom zbrinjavanju otpada, koji se na osnovu uvida u kontrolisane potvrde izvozi van granica BiH, ističu iz KUIP-a.
S druge strane, firme koje su u Kantonu Sarajevo registrovane i imaju odobrenje za upravljanje otpadom su, kako kažu iz KUIP-a, dužne svake godine dostaviti godišnji izvještaj o ispunjenju uslova iz dozvole za upravljanje otpadom za proteklu godinu nadležnom ministarstvu, koji sadrži vrste i ukupne količine otpada po kategorijama proizvedenog ili tretiranog.
Naglasili su da njima u posljednje vrijeme nisu upućene prijave u vezi sa odlaganjem opasnog otpada i nelegalnim deponijama.
