"Okupira" li Rusija bh. privredu: Šta se krije iza stotina miliona maraka?
Prema podacima Centralne banke BiH, u prvih šest mjeseci 2023. registrirano je 1.041.700.000 KM stranih ulaganja u BiH, rekli su nam u Agenciji za unapređenje stranih investicija u BiH, napominjući da trenutno nemaju podatke za preostali dio godine.
- U prvoj polovini 2022. zabilježeno je 798.500.000 KM. Ove godine, u istom periodu, zabilježeno je povećanje od 30,4 posto. U prvih šest mjeseci 2023. zemlje sa najvećim registriranim iznosima kapitala u BiH su Rusija (284,2 miliona KM), Nizozemska (124,6), Velika Britanija (112) i Hrvatska (104,9 miliona KM), navode iz Agencije.
Naftni proizvodi
Ove podatke ekonomista Zoran Pavlović smatra poražavajućim i zabrinjavajućim: “Vlast na svim nivoima treba da se zapita šta smo mi to toliko loše uradili da nas investitori zaobilaze”.
U Agenciji pojašnjavaju da direktne strane investicije (DSI) po komponentama obuhvataju: vlasničke udjele (u opremu i drugu robu i usluge, gotovinu i ostale vlasničke udjele), zadržane zarade (iznos preostalih profita, nakon umanjenja za iznos poreza na dobit i plaćanja dividendi ili drugih doznaka profita od preduzeća s direktnim ulaganjem u BiH svom direktnom stranom ulagaču) i ostali kapital (ulaganja sestrinskih preduzeća, obveznice, instrumenti tržišta novca i ostala dugovanja).
- Možemo reći da se više od 90% investicija iz Rusije u prvoj polovini godine odnosi na RS. Rast u prvom polugodištu 2023. uzrokovan je rastom ostalog kapitala, odnosno povećanjem međukompanijskog zaduživanja u drugom kvartalu 2023. U ukupnom iznosu DSI iz Rusije (457,9 miliona KM), zaključno s decembrom 2021. godine, najveći dio ili 93,2% registriran je u okviru prerađivačke djelatnosti (uključuje i proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvod”), a slijedi trgovina sa 4,9%. Investicije u ostale djelatnosti su skromnije ili nisu navedene, podaci su Agencije.
Nakon što su Rusi počeli invaziju na susjednu Ukrajinu, na šta je Zapad odgovorio sankcijama i izolacijom Ruske Federacije, pojavile su se informacije o tome da Rusi otvaraju firme u BiH. Ekonomisti su tada ocijenili da se ne može govoriti o značajnijem ruskom ulaganju u BiH, te da se radi tek o ispitivanju terena za razvijanje biznisa usljed otežanog poslovanja u Rusiji. Otvaranje firmi u BiH povezali su sa dobijanjem dozvola boravka i eventualnog državljanstva. Ustvrdili su da BiH nije u zoni privrednog interesa Rusije, uz opasku da se preko ekonomije sigurno može vršiti uticaj, ali tek kada je na određenom stepenu razvoja.
- O tome da su ruske investicije dominantne, treba reći da se u direktne investicije računa i kada strana firma zaradu koju je napravila ne uzme i ne vrati u svoju matičnu zemlju, nego je ponovo investira. Dakle, reinvestirani novac od investicija se računa u direktne investicije, skreće pažnju Pavlović.
Nas za Rusiju možda najsnažnije vežu gasovod i rafinerija u Brodu, koja se bavi preradom nafte u BiH, a u ruskom je vlasništvu.
- Brod je ozbiljna investicija, koja je sigurno ovdje uračunata. Što se tiče ruskih investicija u Republici Srpskoj, oni su već prethodno došli kao investitori pa su sad samo inovirali ili obnovili dogovoreno ulaganje u svoje kapacitete. Šteta je što nemamo novih investitora iz drugih zemalja u toj meri u kojoj već postoje ruske investicije koje su sad samo na neki način doinvestirane. Prisutnost ruskih investicija u RS-u treba potpuno odvojiti od političke propagande koja je prisutna, jer Rusija je ozbiljna zemlja. Mislim da se ne može govoriti o nekim većim investicionim zahvatima ruskih kompanija, osim održavanja već uloženog, smatra Pavlović.
Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, misli da podaci mogu zavarati, jer u većini slučajeva strane investicije u BiH ne predstavljaju suštinski ni izgradnju fabrika ni neko novo preuzimanje većinskih paketa akcija u domaćim pravnim subjektima, već se radi o reinvestiranju dobiti preduzeća koja već posluju u BiH.
- Kada govorimo o ruskim investicijama, opet se radi o zavaravajućim podacima. Većina novih kompanija koje otvaraju ruski državljani u BiH su zapravo mala i srednja preduzeća iz uslužnog sektora (naročito IT sektora), koja njihovi vlasnici prebacuju iz Rusije u BiH kako bi nastavili da na svjetskom tržištu pružaju usluge, zaobilazeći sankcije koje su ruskim kompanijama nametnule SAD i EU. Ipak, ove kompanije se osnivaju uz minimalan osnivački kapital, a usluge koje pružaju su uglavnom neoporezive, budući da se dešavaju u digitalnom prostoru (izvanteritorijalno), tako da bh. vlastima ostaje praktično samo da oporezuju dobit koja uglavnom nije velika. Postoji samo jedna velika investicija koja je iz Rusije došla u BiH, a to je privatizacija naftnog sektora Republike Srpske od ruske kompanije Zarubežnjeft. Ova kompanija svake godine investira značajna sredstva u svoju kompaniju u BiH, pri čemu se najveći dio tih investicija odnosi na modernizaciju rafinerije nafte u Brodu koja već godinama ne radi. Radi se o investicijama teškim od nekoliko desetina do čak nekoliko stotina miliona KM godišnje, što stvara sliku o velikim ruskim investicijama u BiH/Republiku Srpsku, a što zapravo nije tačno, budući da se radi samo o jednoj kompaniji (koja, doduše, jeste od potencijalno velikog značaja za privredu BiH) u jednoj privrednoj grani, kaže Đogo.
Zbog toga je, napominje, pogrešno govoriti o nekoj transformaciji privrede pod uticajem ruskih investicija.
- Ako bi došlo do najavljenih ruskih investicija u druge projekte u energetskom sektoru (prije svega u izgradnju gasovoda i gasnih elektrana na sjeveru BiH, te solarnih elektrana u istočnoj Hercegovini), to bi zaista i moglo da osjetnije promijeni strukturu privrede. Međutim, realizacija ovih projekata je, čini se, neizvjesna i trenutno nema dokaza da se stiglo išta dalje od izrade projektne dokumentacije.
Packe iz Bruxellesa
Pitamo naše sagovornike da li je moguće da, s obzirom na tako mala ulaganja, veći uticaj ima politika nego tržišna logika?!
- Čista politika je u pitanju. Ovde je u Srbiji paradoks da ako pratite izjave političara, pa čak i samog predsednika, često ispada da je nama Rusija najvažniji politički i privredni partner. Tek kada dobijemo packe iz Bruxellesa, onda se kaže ne, ne, ipak je Bruxelles nama najvažniji partner. Najviše investicija u Srbiji dolazi zapravo iz EU. To su političke igre, ne mislim da je interes Rusije da odjednom toliko investira u Republiku Srpsku, nego mislim da na taj način želi da ojača svoj uticaj, kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
