Oglasio se IGK povodom sramnih izjava "kvazi - historičara" Radakovića o Danu bijelih traka
Boris Radaković piše knjigu o "zloupotrebi holokausta u muslimanskoj propagandi"/ RTRS
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) oglasio se povodom negiranja i umanjivanja zločina u Prijedoru od strane Borisa Radakovića, kojeg nazivaju kvazi historičarom i manipulatorom činjenicama. IGK ističe da su bijele trake simbol stradanja i upozorenje protiv šutnje pred zločinima.
„Genocid u Prijedoru ostaje crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su ga počinili. Borba protiv negiranja zločina je univerzalna dužnost svih ljudi“, poručili su iz IGK-a. Kao odgovor na Radakovićevu tvrdnju da su „bijele trake propaganda“, o kojoj smo ranije pisali, IGK prenosi stavove najviših institucija Kanade.
Bivši ministar vanjskih poslova John Baird podržao je obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka, kazavši da je riječ o podizanju svijesti o zločinima počinjenim u Prijedoru s ciljem privođenja odgovornih pravdi. Aktuelni ministar Ahmed Husein također je potvrdio da se 31. maj simbolički vezuje za genocid u Prijedoru.
Poslanik Brian Masse naglasio je da je 31. maja 1992. naređeno nesrpskom stanovništvu da označi domove bijelim zastavama i nosi bijele trake. „Danas se prisjećamo brutalnosti i okrutnosti. Dužnost svih nas je osigurati da se genocid ne zaboravi“, poručio je.
IGK podsjeća da je Haški tribunal još 2004. godine, djelomičnom presudom Slobodanu Miloševiću, utvrdio postojanje udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uništenja Bošnjaka u više gradova, uključujući Prijedor. Također, kvazi historičarima su citirali presudu Tadiću iz 1997, gdje stoji da su ne-Srbi u Prijedoru morali označiti kuće i nositi bijele trake te da su mnogi završili u logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje.
U toku je i procedura usvajanja Rezolucije o Danu bijelih traka u Kanadskom parlamentu, dok je IGK već pokrenuo inicijativu za usvajanje iste rezolucije i u Generalnoj skupštini UN-a.
Podsjećaju da se Dan bijelih traka u Kanadi obilježava i u školama bosanskog jezika, gdje djeca uče o genocidu u Prijedoru. „Ako imamo u vidu da je prema popisu iz 1991. na području općine Prijedor živjelo preko 50.000 Bošnjaka i Hrvata, a da ih je 1995. ostalo oko 1.000, to jasno pokazuje razmjere genocida“, naveli su iz IGK-a.
Centralna kanadska akademija povodom Dana bijelih traka bit će održana 1. juna u Hamiltonu. „Dan bijelih traka simbol je otpora protiv negiranja genocida, zabrane komemoracija u Prijedoru i odbijanja lokalnih vlasti da dozvole podizanje spomenika ubijenoj djeci“, saopćeno je.
Bijele trake su uvedene 31. maja 1992. kada je Krizni štab općine Prijedor naredio da nesrbi označe domove bijelim zastavama i da nose bijele trake na ruci. Tada je, prema dostupnim podacima, ubijeno 3.176 osoba, uključujući 102 djece.
Obilježavanje Dana bijelih traka uključuje i protestne šetnje u Prijedoru i širom svijeta, u znak sjećanja na žrtve.
Poruka koju su građani Prijedora tada čuli putem Radija Prijedor glasila je: „Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju izvjesiti bijele zastave i nositi bijele trake. U protivnom, snosit ćete teške posljedice.“
Zločini su započeli napadima na bošnjačka naselja, otvaranjem logora i sistematskim progonom nesrba. Do danas je izrečeno 56 pravosnažnih presuda, otkriveno preko 400 masovnih grobnica, uključujući Tomašicu – najveću na Balkanu. Ukupno su osuđeni na više od 800 godina zatvora, a postupci protiv više od 30 osumnjičenih su u toku.
