Oduzimanje mandata je mogući scenariji za Dodika: Ko će postati prvi čovjek RS-a?

Nakon pravomoćne presude Miloradu Dodiku na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, slijedi postupak oduzimanja mandata koji vodi Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine. Za izvršenje presude Miloradu Dodiku nadležni su Centralna izborna komisija i Sud Bosne i Hercegovine u saradnji sa Državnim zatvorom. Komisija bi trebala u roku od najduže dva mjeseca osuđenom oduzeti mandat, dok Sud u slučaju nejavljanja na izvršenje kazne, raspisuje centralnu potjernicu.

Ustavom i zakonima Republike Srpske nije izričito propisano šta u slučaju kada sud zabrani obavljanje dužnosti predsjedniku ovog entiteta. Osim toga, nije jasno definirano ni ko u drugim, iznenadnim okolnostima preuzima dužnost predsjednika ove administrativne jedinice u Bosni i Hercegovini.

Poslanik PDP-a u NSRS-u

Crnadak uz Dodika? - Ne smije biti naslađivanja, niko u RS ne treba pozdravljati ovu odluku

Prema Izbornom zakonu BiH, mandat izabranom funkcioneru prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora ili mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije. CIK ima rok od 15 dana od prijema presude da donese odluku o prestanku mandata.

Prema važećim propisima dužnost bi privremeno preuzeo jedan od dvojice potpredsjednika entiteta – Ćamil Duraković (bošnjački predstavnik) ili Davor Pranjić (hrvatski predstavnik).

Iako zakoni ne preciziraju jasno koji potpredsjednik ima prednost u ovakvoj situaciji, moguće je da će presudnu ulogu imati broj osvojenih glasova na posljednjim općim izborima 2022. godine.

Ako se bude vodilo tim kriterijem, Ćamil Duraković bi, kao kandidat s većom izbornom podrškom, mogao privremeno preuzeti funkciju predsjednika RS-a dok se ne raspišu novi izbori ili ne donesu druge političko-pravne odluke.

Republika Srpska ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda – bošnjačkog i hrvatskog – koji se biraju izravno na izborima s iste liste. Uloga potpredsjednika je simbolična, a predsjednik RS-a ih može ovlastiti da ga privremeno zamjenjuju u slučaju privremene spriječenosti. Tako je prošle godine, tokom Dodikove operacije u Beogradu, ovlast za zamjenu dobio potpredsjednik Davor Pranjić.

Međutim, u slučaju trajnog odsustva, u slučaju pravosnažne presude i prestanka mandata, nije precizirano koji od dvojice potpredsjednika – Ćamil Duraković ili Davor Pranjić – preuzima funkciju predsjednika, niti postoji jasno zakonsko rješenje o automatskom nasljeđivanju. Ukoliko bi se gledao broj osvojenih glasova s posljednjih općih izbora 2022. godine, funkciju bi mogao privremeno preuzeti Ćamil Duraković, kao kandidat s većom podrškom.

Jedini raniji presedan dogodio se 2007. godine nakon smrti tadašnjeg predsjednika Milana Jelića. Tada je Narodna skupština RS-a, bez zakonskog uporišta, imenovala Igora Radojičića – predsjednika Skupštine RS – za vršioca dužnosti predsjednika. Takav potez bio je osporavan, ali nikada formalno poništen.