Održana sjednica Vijeća ministara BiH: Ovo su najvažnije odluke koje su danas usvojene

Vijeće ministara juli/Senad Gubelić
Foto: Senad Gubelić/Oslobođenje
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za javne nabave, usvojilo je danas na sjednici Godišnje izvješće o implementaciji Strategije javnih nabava za razdoblje  2024. - 2028. godine u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

U procesu razvoja Strategije urađena je detaljna situacijska analiza sustava javnih nabava te su razvijene 43 mjere sa 72 konkretne aktivnosti. Za 2024. godinu je bilo planirano 12 mjera i sve su realizirane, čime je u potpunosti ostvaren plan.

Strategija predstavlja ključni korak u usklađivanju praksi javnih nabava u Bosni i Hercegovini s europskim standardima i preporukama. Opći cilj je uspostava modernog, transparentnog, konkurentnog i efikasnog sustava javnih nabava u BiH, usklađenog s pravnim poretkom Europske unije.

USVOJENO IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA ZA PRVI KVARTAL 2025. 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje I. - VI. 2025. godine, koje će biti dostavljeno Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u prvom polugodištu 2025. godine iznosili su 593.351.278 KM, od čega su 489.906.000 KM prihodi s Jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ukupno ostvareni rashodi i izdaci proračuna institucija BiH u razdoblju I. - VI. 2025. godine iznosili su 600.581.598 KM.

Po osnovi obveza vanjskog državnog duga u prvom polugodištu 2025. godine isplaćeno je 648,32 milijuna KM, čime su u potpunosti izvršene sve preuzete obveze.

Generalno tajništvo Vijeća ministra BiH i Ministarstvo financija i trezora BiH zaduženi su da Izvješće o izvršenju Proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za razdoblje I. -VI. 2025. godine objave na svojim web- stranicama.

KORIŠTENJE SREDSTAVA TEKUĆE PRIČUVE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće pričuve za razdoblje I. - VI. 2025. godine i zadužilo Ministarstvo financija i trezora da taj dokument dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru. 

U Informaciji se navodi da je od planiranih 2.118.000 KM sredstava tekuće pričuve, tijekom 2025. godine, odobreno ukupno 144.500,00 KM, od čega je realizirano 142.899,62 KM. U okviru ostatka sredstava u iznosu od 1.975.100,38 KM nalaze se sredstva u iznosu od 1.600,38 KM odobrena odlukama Vijeća ministara i dana na raspolaganje, a koja nisu realizirana u razdoblju izvještavanja.

Inače, za Vijeće ministara BiH u tekućoj pričuvi za razdoblje I. – VI. 2025. godine planirano je 1.038.000 KM, odobreno 33.000 KM, a realizirano 31.399,62 KM.

Za članove Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH planirano je 180.000 KM, te odobreno i realizirano 66.500 KM, a za članove Predsjedništva BiH planirano 540.000 KM, a ništa nije odobreno ni realizirano.

Za predsjedateljicu i zamjenike predsjedateljice Vijeća ministara BiH planirano je 360.000 KM, a odobreno i realizirano 45.000 KM.

PROVEDBA OKVIRNOG ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o provedbi Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova na osnovi podataka dostavljenih od nadležnih obrazovnih vlasti i agencija.

Ministarstvo civilnih poslova zaduženo je da Informaciju dostavi entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja, Odjelu za obrazovanje Vlade Brčko distrikta BiH, Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete i Centru za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja.

U Informaciji je naglašena nužnost izmjena, odnosno dopuna Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, donesenog 2007. godine, na što su ukazale i nadležne obrazovne vlasti i agencije.

USVOJENA INFORMACIJA O OSMOM SASTANKU PODODBORA ZA TRGOVINU, INDUSTRIJU, CARINU I OPOREZIVANJE IZMEĐU EU-a I BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o održanom osmom sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, 29. 4. 2025. godine.

Na ovom sastanku, koji je održan u Bruxellesu, uz mogućnost online praćenja i sudjelovanja, razmotrena su pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini s acquisom EU-a i provođenja drugih preuzetih obaveza u sljedećim oblastima: trgovine, slobodnog kretanja robe, industrijske politike, malog i srednjeg poduzetništva, carina i oporezivanja.

Kako je uobičajena praksa, naknadno je Europska komisija dostavila preporuke Europske unije, kao i listu dodatnih pitanja, kako bi joj institucije u Bosni i Hercegovini pružile dodatne informacije po pojedinim pitanjima u sektorima koji su bili predmet razmatranja ovog sastanka. Odgovore na dostavljena pitanje Europske komisije prikupila je Direkcija za europske integracije u suradnji s nadležnim institucijama na svim razinama vlasti.

Direkcija za europske integracije zadužena je da uime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o Informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka Europske komisije.

Također, Direkcija za europske integracije zadužena je da Europskoj komisiji dostavi odgovore institucija u Bosni i Hercegovini na dodatna pitanja.

INFORMACIJA O SASTANKU PODODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO IZMEĐU EU I BiH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o održanom osmom sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Europske unije i Bosne i Hercegovine, 19. 11. 2024. godine.

Na sastanku, održanom putem online platforme, izaslanstva su razmotrila pitanja provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u trgovinskim i tržišnim aspektima, kao i razvoja bilateralnih trgovinskih odnosa u sektorima poljoprivrede i ribarstva, poljoprivrede i ruralnog razvoja, fitosanitarne, veterinarske i oblasti sigurnosti hrane te ribarstva i akvakulture.

Europska komisija je tek 29. 7. 2025. u pisanom obliku dostavila preporuke i popis daljnjih aktivnosti koje su institucije u Bosni i Hercegovini u obvezi ispuniti a dodatne informacije i dokumente dostaviti Europskoj komisiji radi pružanja informacija po pojedinim pitanjima u svim oblastima koje su bile predmet razmatranja ovog sastanka. Preporuke i popis daljnjih aktivnosti su sastavni dio ove informacije.

Direkcija za europske integracije zadužena je da obavijesti nadležne institucije Vijeća ministara BiH, vlade entiteta, kantona i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine o usvojenoj informaciji i da od njih zatraži da dostave informacije o provođenju preporuka i sve dodatne informacije i dokumente nakon održanog osmog sastanka Pododbora. Prikupljene informacije i dokumente Direkcija za europske integracije zadužena je dostaviti Vijeću ministara BiH na upoznavanje, a potom Europskoj komisiji.  

ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Prema analizi, obujam vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2024. godini je dostigao rekordnih šest milijardi KM s deficitom od 3,8 milijardi KM. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH na vanjska tržišta je iznosio 1,1 milijardu KM i veći je za 9 %, dok je vrijednost uvoza znatno veća i iznosila je 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10 %.

S ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM Europska unija je najznačajniji trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Oko 45 % ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56 % poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a.

Ukupna ostvarena vrijednost izvoza prema CEFTA partnerima u 2024. godini je iznosila 459 milijuna KM (11 % više od izvoza u 2023. godini), dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM (7 % više nego 2023. godine), pri čemu je zabilježen deficit u iznosu od 914 milijuna KM. CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42 %, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28 %.

Promatrajući pojedinačno zemlje trgovinske partnere, 20 % ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine plasira se u Hrvatsku, 19 % u Srbiju, 11 % u Crnu Goru, 8 % u Sjevernu Makedoniju, 7 % u Tursku, 5 % u Sloveniju, 4 % u Italiju, 4 % u Njemačku, 3 % u Austriju i 3 % na Kosovo*. Oko 25 % ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine uvozi se iz Srbije, 12 % iz Hrvatske, 8 % iz Njemačke, 7 % iz Italije, 6 % iz Mađarske, 5 % iz Brazila, 5 % iz Poljske, 4 % iz Nizozemske, 3 % iz Turske, 3 % iz Austrije i 2 % iz Slovenije.

U strukturi izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, smrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi manje zastupljeni poput kečapa i ostalih umaka od rajčice, slatkog keksa, vafla i oblatni i dr. Za razliku od izvoza, u uvozu top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobivenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarnih poput šećera za rafiniranje, kave i dr.

ANALIZA AFTERCARE PROGRAMA: STRANI ULAGAČI PLANIRAJU ŠIRENJE I NOVA ZAPOŠLJAVANJA

Vijeće ministara BiH primilo je na znanje Analizu Aftercare programa za 2024. godinu.

U sklopu ovog programa, FIPA je posjetila 30 kompanija sa stranim kapitalom, s ukupnim realiziranim investicijama u iznosu od 727,4 milijuna eura (1,4 milijarde KM), koje zapošljavaju 5683 radnika. Od tog broja, 5417 radnika su novozaposleni, dok je 266 preuzeto privatizacijom ili akvizicijom. Planirane investicije u naredne tri godine iznose 163,4 milijuna eura, a očekuje se otvaranje 1777 novih radnih mjesta.

Od 30 posjećenih kompanija, njih 21, odnosno 70 %, je iz proizvodnog sektora. Realizirane investicije u okviru proizvodnje su 569,9 milijuna eura (početne investicije 172,6 milijuna eura i reinvesticije 397,3 milijuna eura). Zaposlena su 3074 radnika od kojih je 2.946 novih radnih mjesta i 128 preuzetih radnika. U naredne tri godine planirane su investicije u okviru proizvodnje u iznosu od 123,1 milijun eura i zaposlenje za novih 1340 radnika. Od 21 proizvodne kompanije, samo tri su navele da ne planiraju reinvesticije i povećanje broja radnika, dok 18 kompanija ili 85,7 % planira rast i nova zapošljavanja.

Aftercare program predstavlja sustavnu aktivnost kojom se prate investicije nakon njihove realizacije. Glavni cilj je održavanje kontakta s investitorima, pomoć u rješavanju problema i stvaranje poticajnog okruženja za njihovo širenje i reinvestiranje.

SUGLASNOST ZAKLADI MIKROFIN ZA APLICIRANJE KOD RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, dalo je suglasnost mikrokreditnoj zakladi MIKROFIN Banjaluka za podnošenje aplikacije Razvojnoj banci Vijeća Europe za programski zajam u sektoru mikrofinanciranja.

Razvojna banka Vijeća Europe dodjeljuje kredit MIKROFIN-u u iznosu od 10.000.000 eura za djelomično financiranje njenih aktivnosti mikrokreditiranja za poslovne i poljoprivredne kredite kao potporu ženama i poduzećima u vlasništvu žena za stjecanje proizvodnih sredstava, obrtni kapital ili izgradnju i proširenje poslovnih prostora, čime se daje doprinos stvaranju mikropoduzeća i samozapošljavanje.

MIKROFIN, kao zajmoprimac, u potpunosti snosi rizik otplate kredita, rizik financiranja u ciljnom sektoru i osigurava kreditoru sva potrebna pokrića i jamstva za odobrenje kredita.

Obveza davanja suglasnosti za investicije koje Razvojna banka Vijeća Europe provodi u Bosni i Hercegovini proističu iz članaka II. i VII. Statuta (Articles of Agreement) Razvojne banke Vijeća Europe i nije vezana za zaduživanje Bosne i Hercegovine niti za izdavanje suverenih državnih jamstava.

DRŽAVLJANSTVO BIH U PODRUČJU EKONOMIJE

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o stjecanju državljanstva Bosne i Hercgovine, za državljanina Sjedinjenih Američkih Država Seana Christophera Kearneya, na prijedlog Gospodarske komore Federacije BiH.

Kearney je izvršni financijski direktor (chief financial officer) i član upravnog odbora američke grupacije kompanija Genomenon, Inc, koja se bavi razvojem softvera za genetsku umjetnu inteligenciju te već duži niz godina, indirektno i direktno, investira u Bosnu i Hercegovinu.

SUGLASNOST ZA IMENOVANJE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog  Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za imenovanje majora Pi Yaoxiana na tajnika vojnog atašea Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz VMBiH.