Odnos Sarajeva prema Kazanima je lekcija

UDIK i forumZFD BiH organizuju okrugli sto pod nazivom “Izazovi memorijalizacije u suočavanju s prošlošću” danas u 18 sati u Domu Islahijeta u Brčkom. Okrugli sto će otvoriti pitanja o ulogama religijskih vođa, odnosno institucija i religije, te odgovornosti političkih lidera ili državnih ustanova u procesu suočavanja s prošlošću. Govorit će se i o vizijama mladih u konstruktivnom suočavanju s prošlošću, te ulogama i vidljivosti žena u tom procesu.

Izložba u Brčkom

Tokom okruglog stola bit će prikazana i izložba idejnih rješenja arhitekata/tica i umjetnika/ca koji/e su učestvovali/e na konkursu za izradu idejnog rješenja spomen-obilježja na Kazanima. Podsjećamo, konkurs Grada Sarajeva za izradu idejnog rješenja raspisan je 7. maja 2021, a poništen 29. jula. Preporuka Komisije većinom glasova gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić bila je poništenje, “jer nijedno od primljenih idejnih rješenja nije prihvatljivo”, a mišljenje su izdvojila tri člana Komisije prema kojima je bilo više razloga za obnovu postupka. Gradonačelnica je ipak poništila konkurs uz prvobitno obrazloženje, a idejna rješenja ostala su daleko od očiju javnosti. Na Kazanima je 15. novembra 2021. postavljena spomen-ploča na inicijativu Karić, koja je osmislila i tekst, ignorišući zahtjeve nevladinog sektora i porodica ubijenih.

Na okruglom stolu učestvovat će fra Petar Matanović iz Franjevačkog samostana Dubrave, Radmila Žigić, aktivistica Inicijative Mir sa ženskim licem/Fondacije Lara iz Bijeljine, Ćazim Suljević, politolog i Edna Mulić, studentica politologije, međunarodnih odnosa i diplomatije. Okrugli sto moderira novinarka Alma Kajević.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, ističe da je izložba stigla i u centar Posavine.

- Ono što je Grad Sarajevo podigao na Kazanima nije dobar primjer memorijalizacije i odnosa prema žrtvama. Da se ova loša komemorativna praksa ne bi ponavljala i u ostatku Bosne i Hercegovine, odlučili smo održati okrugli sto i predstaviti javnosti Brčkog izložbu o Kazanima, ali i razgovarati o problemima sa kojima se suočavamo u tranzicijskoj pravdi, kaže Ćudić i dodaje da Sarajevo grešku može ispraviti ako podigne spomen-ploču na pomoćnom stadionu Koševo, uz ogradu gradskog groblja Sveti Josip, gdje su nekada pod N. N. oznakama bila ukopana tijela ubijenih na Kazanima.

Upućuje apel i vlastima u Brčkom da podignu spomen-ploču na zidu Zanatskog centra u znak sjećanja na ubijene civile Huseina Kršu i Hajrudina Muzurovića.

- Fotografije tih egzekucija iz maja 1992. svjedočile su svijetu o monstruoznom etničkom čišćenju nesrba u Brčkom, podsjeća Ćudić.

Žigićeva, direktorica Fondacije Lara, ističe da je fokus njenog izlaganja uloga žena u memorijalizaciji. Objašnjava da Inicijativa Mir sa ženskim licem okuplja 13 ženskih organizacija.

Ubijene žene

- Fokusirani smo na povećanje učešća žena u mirovnim procesima i suočavanju sa prošlošću. Inicirali smo akcije memorijalizacije, alternativne, a koje se tiču stradanja žena u ratu. Jedna od inicijativa je uspostavljanje dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH. Mi od 2015. u 12 gradova BiH obilježavamo 8. decembar kao Dan sjećanja na žene koje su ubijene u ratu. Smatramo da su žene nepravedno potisnute iz naših memorijala, statistika, sjećanja na rat, objašnjava Žigićeva i dodaje da je u BiH ubijeno od 8 do 10 hiljada žena (raspolaže se različitim podacima, op. a).

Naglašava da građani/ke pokazuju empatiju i razumijevanje, međutim, problem se pojavljuje na nivou politika.

- Podnosili smo PSBiH, odnosno Komisiji za ravnopravnost spolova, inicijativu da se usvoji dan posvećen ženama koje su ubijene u sukobu u BiH, međutim, ona nije prihvaćena, kaže Žigićeva i dodaje da od inicijative neće odustati.