Odlazak u dom ili kućna njega: Penzionere boli besparica, ali i samoća
Biti penzioner u BiH je životni izazov. Pogotovo za one sa najnižim penzijama, kojih je u našoj zemlji najviše. Oko 60 posto penzionera, kojih ima otprilike više od 450.000, prima minimalnu penziju od 573 KM, što znači da su svi ti ljudi u kategoriji opšteg siromaštva. Većina njih treba nekoga da brine o njima. Domovi su preskupi, kućna njega nedovoljna.
Dugotrajna njega
Husein Čolpa ima osamdeset pet godina. Penziju je zaradio u fabrici duhana. Deset godina je korisnik staračkog doma.
- Ja sam u blizini tu imao stan u Švrakinom. Mogao sam dosad biti u stanu, sposoban sam, ali ne mogu sam više. Ne mogu da kuham, da perem... Samoća je najgora, kaže nam Čolpa.
Husein Čolpa: Mi koji smo na nogama služimo druge
Najčešći razlozi za odluku da dođu u dom onih koji su sposobni da budu sami je samoća. Cijene u ovom domu su od 700 do 1.000 maraka mjesečno. Iz doma su nam rekli da sve rade u saradnji sa Centrom za socijalni rad i pod pokroviteljstvom Ministarstva za socijalna pitanja.
- Dio korisnika koji ima bolje penzije, jer su radili u inostranstvu, sam plaća sve. Ipak, najveći je broj onih gdje se mora doplaćivati. Najčešće to čine djeca koja žive i rade u inostranstvu ili ovdje ili drugi srodnici i prijatelji, ako osoba nema ili ima samo dio primanja, a ovdje je smještena preko Centra za socijalni rad. Onda Centar za socijalni rad doplaćuje određena sredstva, rekla nam je Sanela Đešević, stručna saradnica za edukaciju u Gerontološkom centru.
Sanela Đešević: Predložili smo projekat Ministarstvu
U zemljama EU postoje različiti programi, reforme cjelokupnog sistema u svrhu olakšavanja onima kojima je pomoć potrebna. Građani Slovenije na referendumu su se prije dvije godine izborili za pravo na dugotrajnu njegu. Krajem godine na snagu stupa zakon koji će penzionerima finansijski olakšati starost - bilo da se odluče na ostanak kod kuće ili odlazak u dom. To je Zakon o dugotrajnoj njezi kojim svi građani, ali i penzioneri, odvajaju jedan posto godišnjih prihoda za osiguranje za stare dane. Tako će se cijene usluga u domova prepoloviti. I to je jedan od primjera. U drugim zemljama fokus je stavljen na kućnu njegu.
- Mi smo takav jedan projekat uputili Ministarstvu, da se ljudi stalno obilaze, da imaju uslugu koja im treba, da što duže ostanu u vlastitim domovima. Veliki broj ljudi pruža otpor prema domovima, ali u otežavajućim okolnostima ne mogu biti sami. Da neko izdvoji sat-dva, njima bi bilo dovoljno da oni mogu funkcionisati u vlastitim domovima, rekla nam je Sanela Đešević.
Brigita Krunić ima osamdeset dvije godine. Penziju je zaradila u Izvršnom vijeću i Opštini Centar. Tri godine je korisnik doma. Kaže da penzioneri moraju imati bolji status i brigu društva.
- Recimo, u Švedskoj gdje sam bila, tamo studenti koji se bave humanim naukama dobiju stipendiju od države, pod uslovom da svaki drugi dan izvedu penzionera u pozorište, kino, da mu nešto pomognu ili da izvedu staru baku, da prošetaju s njom do pijace, kupe joj ono što joj treba i vrate je kući. To su, eto, male sitnice koje sve mogu pomjeriti. Studentu je bolje da dobije bolju stipendiju, a državi je divno da ti ljudi imaju razgovor s nekim, rekla nam je osamdesetdvogodišnja Brigita.
Brigiti se sviđaju modeli koje primjenjuje Švedska
I Čolpa ističe da su ovom sloju društva potrebni pažnja i pomoć.
- Mi koji smo pokretni pomažemo, ja svakome odem u granap, kupujem iako mi je osamdeset pet godina, govori Čolpa.
U domu za stare je i sedamdesetšestogodišnja Rahima Bjelovuk. Kaže da je njena penzija iz RS-a još niža od onih u Federaciji. Ostatak plaćanja doma nadomjeste djeca. Kažu da je potrebno više empatije, ali i više budžeta za starije osobe. Treba im pomoć.
Izmjene zakona
- Mi smo starije osobe i tražimo da ono što nam treba kupimo jeftinije. Ali, ne mogu deset prodavnica promijeniti da to jeftinije nađem, za marku ili pola marke jeftinije. Ne mogu sama. Mi smo u jako teškom položaju. Ne mogu ni djeca sve da plaćaju. I oni se bore za svoje porodice, rekla nam je Rahima.
Mnogo je različitih primjera reformi koji se mogu primijeniti. A penzioneri u nikad gorem položaju. U FBiH se trenutno razmatraju izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), s ciljem poboljšanja materijalnog položaja penzionera.
- Ako dođe do izmjena i dopuna Zakona, postoji mogućnost da će se majska penzija utvrditi po drugim faktorima. I očekujemo, da vam iskreno kažem, oko šest posto povećanje. Ako ne bude izmjena, ako ostane ovako prema BDP-u i troškovima života, onda ide tek oko dva i po posto povećanje penzije, rekao nam je Mirsad Terzić iz Saveza udruženja penzionera.
