Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici u sjedištu UN-a
U sklopu obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kao i 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku otvorena je izložba Memorijalnog centra Srebrenica pod nazivom: "Od riječi do nasilja: Životi iza polja smrti".
Izložbu je organizovala Stalna misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, u saradnji sa Uredom Specijalnog savjetnika Generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida i Odjeljenjem UN-a za globalne komunikacije. Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, ambasador dr. Zlatko Lagumdžija, koji je otvorio izložbu, svom je obraćanju istakao da se izložba otvara u sedmici kada UN obilježava Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, 16. juni:
- Riječi mogu biti snažan podsticaj u životima ljudi širom svijeta. Mogu biti izvor inspiracije, ohrabrenja i utjehe. Pišući ili govoreći, koristimo ovu ogromnu moć riječi; da li će one podsticati izvrsnost ili poticati nasilje, da li će naše riječi ostati upamćene kao ljekovite ili kao opravdanje i otvorena dozvola za genocid. Izbor je na nama, kao i posljedice.
Istakao je pak da izložba ima poseban značaj uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, 11. jula: "Ova izložba nas podsjeća da žrtve nisu bile brojevi ni statistike, to su bili ljudi sa snovima, porodicama, nadama...
- Naša je namjera ne samo da odamo počast njihovim pričama, njihovim životima, nego i da podsjetimo, da upozorimo. Da učimo iz prošlosti. Da pamtimo. Da spriječimo da se to ponovi u budućnosti.
Govoreći o uzrocima genocida, ambasador je naglasio:
- Holokaustu je prethodila demonizacija Jevreja kao "štetočina", u Ruandi su Tutsiji dehumanizirani kao "štetočine koje treba istrijebiti". U Bosni, Bošnjaci su proglašavani "osvajačima", "Turcima", "teroristima". Označeni su kao prijetnja, čime su i legitimizirani kao meta. Tako su počinjeni neki od najtežih zločina, kulminirajući genocidom u Srebrenici 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka.
Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama, ambasador dr. Zlatko Lagumdžija
Upozorio je da govor mržnje ni danas nije nestao:
- Nažalost, i nakon tri decenije, svjedočimo negiranju genocida, slavljenju zločinaca, umanjivanju broja žrtava. Danas nismo više u fazi poricanja zločina, sada smo u fazi slavljenja istih.
Ambasador je zaključio:
- Neka ova izložba bude više od samog obilježavanja, neka bude poziv na djelovanje. Neka nas podsjeti da je šutnja pred mržnjom saučesništvo i da ukoliko nedjelujemo, dajemo prostor da se tragedija ponovi.
Izložba nudi snažnu refleksiju o opasnostima govora mržnje i njegovim razornim posljedicama. Kroz lične priče i autentične prikaze, posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa pričama o izgubljenim životima, razorenim porodicama i zajednici uništenoj genocidom. Postavka izložbe ističe važnost suočavanja sa prošlošću, te povezuje iskustva iz prošlosti, uključujući Holokaust, genocid nad Tutsijima u Ruandi i genocid u Srebrenici, postavka ima izuzetnu važnost kao čin kolektivnog sjećanja, ali i kao poziv na odgovornost, edukaciju i borbu protiv negiranja genocida i historijskog revizionizma.
Prisutnim zvanicama, predstavnicima diplomatskog kora i članovima bh.dijaspore, su se, pored ambasadora dr Lagumdžije, obratili i direktor Memorijalnog centra Srebrenica dr. Emir Suljagić, te v.d. Specijalna savjetnica generalnog sekretara UN-a za prevenciju genocida, Virginia Gamba. Izložba će biti otvorena za širu javnost, uključujući i posjetice UN-a, do 21. jula 2025. godine.
