Oči radnika danas su uperene u parlamentarce: Hoće li im vlast uzeti "muštuluk" i doprinijeti povećanju plata?
Sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta, koja je u nekoliko navrata zakazivana, a zatim pomjerana, održat će se danas.
Obračun plata
U fokusu parlamentaraca, Vlade FBiH, privrednika, a posebno radnika su dopune Zakona o porezu na dohodak. Izmjenama ovog Zakona, koje je utvrdila Vlada, uvodi se neoporeziva kategorija - radni učinak gdje će biti omogućeno poslodavcima da radnicima isplaćuju dodatnih 200 KM na postojeću platu mjesečno, bez poreznog opterećenja. U konačnici, prema procjeni Vlade, s rastom minimalne plate sa 619 na 700 KM, uz ostale naknade, te neoporezivu naknadu za radni učinak, primanja radnika u 2025. godini neće biti niža od 1.210 KM.
Prije nekoliko dana je Klub Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH predložio amandman kojim će se osigurati da se neoporezivi dio mora odnositi samo na povećanje plaća radnika i tako spriječiti sve mogućnosti malverzacija kod obračuna isplate plata.
- Predloženi zakon omogućava da poslodavac nekome ko ima platu 1.000 KM smanji platu za 200 i tih 200 isplati kao radni učinak koji je neoporeziv pa tako radnik opet ima 1.000 KM, a poslodavac plaća manje poreza. Našim amandmanom onemogućavamo tu zloupotrebu, precizirali su iz NS uz naglasak da gornja granica naknade za radni učinak bude 400 umjesto 200 KM.
Amir Hasičević, ispred Naše stranke, kaže za naš list da se raspravljalo na sjednici Vlade na koji način napraviti mogućnost da se neoporeziva naknada isplaćuje samo u slučaju povećanja plate kako ne bi došlo do zloupotrebe jer je, kako kaže, prvobitni prijedlog nekako previdio tu mogućnost.
- Tu je i amandman od poslodavaca tako da će se najvjerovatnije raspravljati o više modela. Naša stranka je išla na to da to bude samo u slučaju povećanja plate. Jedan od najprihvatljivijih modela je da to bude 450 KM, a nakon usvajanja dopuna Zakona, Vlada bi donijela uredbu kojom bi se poslodavci obavezali da isplate radnicima najmanje do 200 KM neoporezivo i da uz to mogu isplatiti dodatnih neoporezivih 250 KM. Minimalna plata bi došla na 700 KM i uz uredbu bi to bilo 900 KM, rekao je Hasičević.
Kako postoje brojne dileme mogu li se i poslodavci u privatnom sektoru obavezati na isplatu naknade, Hasičević misli da je to moguće.
- Poslodavci su u obrazloženju amandmana naveli da im treba kvalifikovane radne snage, a najviše radnika, njih 270.000 bit će obuhvaćeno sa ovih 900 KM (700 minimalna plata plus 200 KM neoporeziva naknada), kaže Hasičević.
Šef Kluba poslanika SBiH Admir Čavalić, govoreći o razlozima prolongiranja sjednica, misli da nije bilo potrebne većine ili nije bilo konsenzusa unutar Vlade FBiH, niti konsenzusa sa predstavnicima poslodavaca u smislu izuzeća termina - radni učinak.
- Kad je riječ o dopuni Zakona o porezu na dohodak, očekujem da se usvoji minimalno 200 KM neoporezivih. Vlada se još nije očitovala u vezi amandmana da to bude povećanje na 400 ili 500 KM. Međutim, pitanje je kako pravno obavezati poslodavce da tradicionalno neoporezivi dio, ne samo radni učinak nego i topli obrok i naknadu za prevoz, kako pravno to izvesti da to bude obavezno. Lično sam skeptičan, ali ne bi me iznenadilo da Vlada ima neke planove i zna pravni mehanizam kako da to postigne. Zašto sam skeptičan? Ne isplaćuju se sve naknade koje su neoporezive u novcu, posebno kad je riječ o toplom obroku koji može biti u vidu bonova, menze ili može čak pravilnicima uređeno da se ne isplaćuje, napominje Čavalić.
Dodaje da su predstavnici Ministarstva finansija FBiH na sjednici Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH dostavili informacije da se, po ovom osnovu, očekuje pad prihoda od doprinosa do 7 posto i pad prihoda po osnovu poreza na dohodak do 5 posto, a u slučaju da neki poslodavci budu išli regresivno da spuštaju osnovnu platu u korist radnog učinka.
Poslanik SDA Mirsad Zaimović, kaže da su predložene dopune Zakona alibi za neurađeno kad je riječ o setu fiskalnih zakona, koje je Vlada još prošle godine obećavala da će uputiti u parlamentarnu proceduru.
- Ovo je palijativno rješenje koje nije dovoljno razjašnjeno ni javnosti, poslodavcima, a ni parlamentarcima. Samo nam je iz vedra nema to ispaljeno kao prijedlog. Puno je nedoumica i pitanja na koje čekamo odgovore. Vidimo da iz parlamentarme većine stižu različiti prijedlozi kad je u pitanju taj neoporezivi dio dohotka koji su nazvali radnim učinkom. To može izazvati puno pitanja i generalno kad je u pitanju pristup rješavanju ovog problema mislim da se poprilično amaterski ušlo u ovo. Nisam siguran da je ovo dobro rješenje niti za radnike, ni za privredu, a ni za državu jer može izazvati goleme probleme. Otvara se prostor za manipulacije sa platama, pa između ostalog, da će oni koji su isplaćivali platu od 1.000 KM smanjiće je na 800 KM i učiniće da i radnici budu oštećeni pa i država. Svaka pomoć privredi i zaposlenicima je dobro došla, ali mislim da bi ovakav palijativni prijedlog mogao izazvati puno problema, potcrtao je Zaimović.
Kolektivno pregovaranje
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, rekao je za naš list da su na jednom od sastanaka od federalnog premijera Nermina Nikšića tražili da se povuku dopune ovog Zakona.
- I onda smo tražili da se pripremi novi član koji bi povećao neoporezive naknade na 450 KM, tako da se otprilike izniveliše sa ovim što sad imamo i da se ne stvaraju obaveze, nego da se kroz kolektivno pregovaranje koje imamo svake godine sa sindikatima kroz različite branše definiše koji bi iznos bio obavezujući. Jer, različite branše imaju različite mogućnosti. Ne mogu svi isto platiti i ne možete u istu ravan staviti metal, tekstil i građevinu, kaže Smailbegović.