Oči neosiguranih radnika uprte u političare: Usvajanje novog Zakona značilo bi mnogo, evo šta on podrazumijeva

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, skoro trinaest posto građana FBiH nema zdravstveno osiguranje.

Zdravlje za sve

Kako bi se to promijenilo i tim osobama omogućilo pravo na zdravstvenu zaštitu, prošle godine je u federalnom Parlamentu pokrenuta inicijativa Zdravlje za sve, koja je krajem januara ove godine pretočena u Nacrt zakona o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.

- Prema predloženim izmjenama, u članu 19 dodaje se stav 2. koji glasi: Pored osiguranika iz stava 1. ovog člana, status osiguranika stiču i državljani FBiH sa prebivalištem na teritoriji FBiH koji nisu osigurani ni po jednom osnovu iz stava 1. tačke 1 do 22. ovog člana. Potpisnici su poslanici i delegati iz svih parlamentarnih stranaka, što će predstavljati ohrabrujuću okolnost prilikom usvajanja, a ne da bude populističkog pristupa, jer je cilj da svi građani ostvare svoja temeljna ljudska prava. Mišljenje federalne Vlade još nismo dobili, rekla je za Oslobođenje Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i jedna od potpisnica inicijative.

Neovisno od navedenih 13 posto neosiguranih građana, na desetine hiljada je radnika u Federaciji koji su u radnom odnosu, a nemaju zdravstveno osiguranje. Priča je dobro poznata svima - na poslodavcima je ogroman teret plaćanja poreza i doprinosa, a radnici pojedinih firmi su ni na nebu ni na zemlji bez zdravstvenog osiguranja. I dok im se na taj način uskraćuje jedno od temeljnih ljudskih prava, država od radnika, odnosno poslodavaca, koji naknadno izmire obaveze, dva puta uzima novac. Zato je pravo pitanje ko će im vratiti taj novac, jer su najmanje krivi za situaciju u kojoj se nalaze. Da li će spomenuto zakonsko rješenje riješiti i problem tih radnika, pitali smo našu sagovornicu.

- Ovi radnici, kako ste naveli, i prema ovom nacrtu zakona bi ostvarivali pravo na zdravstvenu zaštitu, s tim da još nije definirano na čiji teret će ići osiguranje, jer je u pitanju nacrt. U ovoj grupi od trinaest posto neosiguranih su također pripadnici romske populacije, freelanceri i drugi. Ovim bismo djelimično riješili i problem aktivnih i pasivnih tražilaca posla na evidencijama zavoda za zapošljavanje kantona i FBiH, koji su na njima najviše radi ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje, naglasila je Hrvić-Šikuljak.

Na nedavno održanom sastanku predstavnika federalne Vlade i poslodavaca razgovarano je o potrebi ubrzanja reformskih procesa. Poslodavci su naglasili da je reforma zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite za poslovno okruženje jedno od prioritetnih pitanja.

Krivica i odgovornost

Ocijenili su neprimjerenim važeće zakonsko rješenje, prema kojem ukupan teret od 42 dana bolovanja u FBiH pada isključivo na teret poslodavaca, te da se također i obaveza liječenja kao posljedica povreda na radu, bez obzira na krivicu i odgovornost poslodavca, prenosi isključivo na poslodavce. Ocijenjeno je da je zdravstveno osiguranje i zaštitu potrebno preurediti i modernizirati, te se podržava nastavak zajedničkog rada predstavnika vlasti i poslodavaca na skorim reformama u ovoj oblasti, a koje predvodi federalno Ministarstvo zdravstva.