Oči građana uprte u skupštinske poslanike: Hoće li bolnica u BiH dobiti savremeni centar?

Danas se u Bihaću održava 29. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona, koja će biti posvećena zdravstvu. Vlada USK-a predložila je set od 30 mjera za poboljšanje stanja u zdravstvu, a one su prvi put spominjane na vanrednoj sjednici o ovoj oblasti, održanoj u decembru prošle godine.

Spisak želja

- Mjere su sačinili članovi Komisije za zdravstvo zajedno sa predsjednicima klubova, a na osnovu predloženih zaključaka sindikata doktora medicine i stomatologije, poslanika u Skupštini USK-a i Ministarstva zdravstva, navela je u obrazloženju ministrica Zemina Kadirić.

Prva i druga mjera iz ovog plana odnose se na razvoj dijagnostičko-terapijskog centra u privatnom partnerstvu, koji se gradi u Kantonalnoj bolnici.

Naime, Skupština je lani dala zeleno svjetlo Kantonalnoj bolnici da ide u projekat izgradnje terapijskog centra sa partnerom IMC Affidea iz Banje Luke, čija ulaganja premašuju 20 miliona maraka. Vlada USK-a ovaj poslovni projekat vidi kao priliku za poboljšanje cjelokupne slike stanja zdravstva u ovom dijelu države.

Treća mjera je iznalaženje mogućnosti za povećanje broja bolničkih timova za 24-satni rad u svim ustanovama Kantona. Od Zavoda zdravstvenog osiguranja se očekuju proširenje i izmjene šifri usluga, te edukacija građanstva o načinu uvođenja u zdravstveno osiguranje. Zavod je zadužen i za uvođenje elektronskog sistema naručivanja pacijenata, transparentnih lista čekanja, telefonskih i online savjetovanja, modernizaciju bolničke infrastrukture, uključujući i hranu, te pružanje usluga palijativne njege i osnivanje odjela fizikalne medicine i rehabilitacije.

Kao sedma mjera Vlada i ZZO trebaju u budžetima iznaći sredstva za sufinansiranje pametnih lijekova za onkološke pacijente, a izvršna vlast treba da utvrdi i sistem bodovanja za zdravstvene radnice deficitarnih zanimanja, za sufinansiranje njihovog stambenog zbrinjavanja.

Također, treba osnovati stalnu radnu grupu koja bi bila fokusirana na zdravstvo. Sve primjedbe na kolektivne ugovore koje imaju zdravstveni radnici također treba detaljno razmotriti.

Jedanaesta mjera je ubrzanje procedure imenovanja upravnih odbora zdravstvenih ustanova, što se do sada, zbog tromosti sistema, pokazalo štetnim za njihovo poslovanje. Želja je i ubrzanje izgradnje novih zgrada za domove zdravlja Bihać i Bužim.

Razmotriće se i mogućnost kontrole rješenja o bolovanjima svakih sedam dana. Moratorij na stimulaciju plaća zdravstvenim radnicima mogao bi biti uveden za one ustanove koje završe godinu sa negativnim finansijskim poslovanjem. Cijene za pružene zdravstvene usluge u javnim institucijama trebale bi se vršiti po pojedinačnoj ekonomskoj cijeni kao u privatnim zdravstvenim ustanovama. Mnogo mjera se uvodi i kod ranog otkrivanja malignih oboljenja, kao i onih vezanih za prevenciju bolesti koje su najčešći uzročnih smrtnosti pacijenata.

Također je potrebno educirati osoblje u svim ustanovama i povećati komunikaciju sa toksikološkim zavodom radi brze reakcije kod slučajeva trovanja.

Baze podataka

Vakcinacije, dojilje, pacijenti sa malignim oboljenjima, sve se obuhvata novim mjerama, kako bi se stvorile baze podataka.

Iako su krajnji korisnici ovih mjera građani i pacijenti u USK-u, bez sumnje će i ljekari dobiti bolje ulove za rad. Odnedavno, u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću povećane su i plaće uposlenima.

Prema novoj osnovici, specijalisti sada imaju veća primanja za hiljadu maraka, medicinski tehničari i sestrice do 400 KM, a administracija nešto malo više od toga.