Objavljena detaljna presuda Dodiku: Evo zašto su primjedbe predsjednika RS-a bile neutemeljene
Sud BiH je 11. septembra 2023. potvrdio optužnicu u predmetu Milorad Dodik i dr. (S1 2 K 046070 23 Ko) koja optužene Milorada Dodika i Miloša Lučića tereti da su radnjama opisanim u optužnici počinili – prvooptuženi Milorad Dodik pod tačkom 1. ove optužnice i drugoosumnjičeni Miloš Lukić pod tačkom 2. – krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Sud Bosne i Hercegovine je 26.2.2025. godine izrekao prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 54. istog Zakona, dok je u odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude.
Tokom sudskog procesa Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, odbrana je imala brojne prigovore s ciljem diskreditovanja dokaza, ali su bili neosnovani te ih je Sud odbio.
Na stranici Suda BiH objavljena je obimna presuda Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću na 150 stranica.
Jedan od prvih prigovora branioca optuženog Milorada Dodika jeste da njegovom branjeniku nije dostavljen pismeni poziv za ispitivanje u istrazi, odnosno da nije obaviješten o svojstvu u kojem se ispituje.
Sud je izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju tada osumnjičenog Milorada Dodika i utvrdio da je isti ispitivan zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo, te da je ispitivanje obavljeno u prostorijama Vlade RS.
Dodikova odbrana je zatim tvrdila da Tužilaštvo BiH nije ispitalo svjedoka Dragana Kremenovića (inspektor SIPA-e koji je radio na uzimanju Dodikove izjave u Vladi RS-a) na zakonit način i da mu je neko čitao iz dokumenta šta treba da kaže umjesto da sam govori.
Branilac Milorada Dodika je uložio prigovor autentičnosti na dokumente visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog toga što je uložena kopija, a ne original.
Na iste dokaze je uložen i prigovor relevantnosti, tvrdeći da Christian Schmidt nije visoki predstavnik za BiH niti ustavni zakonodavac i da njegove odluke, objavljene na stranici OHR-a, ne predstavljaju relevantne zakone.
Sud je ovdje istaknuo da odluke koje su objavljene na službenoj internetskoj stranici OHR-a, a što se vidi i iz samih odluka, predstavljaju zvanične i autentične dokumente, kao i da službena internetska stranica OHR-a predstavlja zvanični izvor javnosti za odluke visokog predstavnika.
Odbrana je tvrdila i da nisu vjerodostojni dokazi koji se odnose na dva Ukaza predsjednika RS-a, Odluku o potvrđivanju općih izbora i Rješenje o imenovanju Miloša Lukića, navodeći da je riječ o nevjerodostojnim kopijama. Međutim, Sud je uvidom u Službeni glasnik RS-a utvrdio da su navedeni dokazi dostavljeni u neizmjenjenoj verziji u odnosu na original.
Branilac Lukića je tvrdio i da su nevjerodostojne kopije - akti, izvještaji i zapisnici SIPA-e, koji su uvršteni kao dokazi, jer nisu izvedeni u obavezujućoj formi. Sud je provjerio ove navode i utvrdio da nisu tačni, odnosno da je Tužilaštvo BiH i zasebno izvelo ove dokaze.
Na sličan način su pokušali poništiti na desetine dokaza, tvrdeći da nisu potpisani ispravno ili da nisu vjerodostojni originalu, ali se provjerom utvrdilo da su svi ti navodi odbrane bili netačni.
Odbrana Milorada Dodika i Miloša Lukića je pokušala osporiti i autentičnost Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, problematizirali su prevode, tražili ćirilične dokumente, osporavali potpise ovlaštenih osoba i slično, no Sud BiH je to sve zasebno provjerio i utvrdio.
Sve detalje ovog slučaja možete pročitati na OVOM LINKU.
