Objavljen Schmidtov izvještaj upućen Vijeću sigurnosti UN-a: Evo kako je opisana situacija u BiH
Schmidt je dao svoje viđenje/Arhiva Oslobođenja
Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, uputio je izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a koji se tiče situacije u našoj zemlji.
Planirano je da rasprava o našoj zemlji u UN-u bude održana 31. oktobra. Prema trenutnim informacijama, Schmidt neće prisustvovati predstojećoj sjednici.
Sjednici u New Yorku trebao bi prisustvovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. U nastavku prenosimo Schmidtov izvještaj koji je objavila Federalna televizija (FTV).
- Prije nego što prijeđem na sadržaj ovog izvješća, dopustite mi da naglasim da sam odabrao slijediti malo drugačiju strukturu od one koju obično koristim. Razlog za to je povezan sa situacijom kojom se suočava Bosna i Hercegovina je činjenica da ovo izvješće pokriva razdoblje koje prethodi 30. obljetnici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), koji će predstavljati važnu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu. U izvještajnom razdoblju organizirani su i komemorativni događaji za 30. obljetnički genocid u Srebrenici koji su se odvijali na dostojanstven i svečan način.
[U ovom prvom dijelu, stoga ću se osvrnuti na situaciju na terenu dok se Bosna i Hercegovina trudi prevladati krizu koja je opteretila institucije stvorene u dokazivanju Općeg okvirnog sporazuma za mir, dok će drugi, činjenični dio dublje istraživati događaje koji su se dogodili tokom izvještajnih razdoblja.]
Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od 16. travnja 2025. do 15. listopada 2025.
Kriza u Bosni i Hercegovini i izazovi za državne institucije
Kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon nedavnih akcija vlasti Republike Srpske i njezinog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija. Međutim, ovo nisu izolirani incidenti potaknuti isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva o prestanku mandata predsjednika Milorada Dodika. Umjesto toga, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj znatno unaprijed.
U tom kontekstu, važno je naglasiti - možda prije svega - da mir i dalje prevlada u Bosni i Hercegovini, uprkos političkim napetostima koje su uslijedile nakon napada na temeljna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru sa strane stranaka zastupljenih u vlastima Republike Srpske. Strahovi da bi agencije za provođenje zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog vijeka. Iako rizik i dalje postoji, spor je bio ograničen na političko sferu. Transformacija vojne moći u političku strukturu koju je postigla Opći okvirni sporazum o miru ponovo se pokazala efikasnom. Stabilizacijska uloga snaga Europske unije (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja vojnika na terenu ne bi se smjele potcijeniti.
Politička i institucionalna cijena krize, europske integracije i propuštene prilike
Međutim, ovi napadi na Opći okvirni sporazum o miru imali su značajnu cijenu - i političku i institucionalnu. Bosna i Hercegovina se našla u strukturnoj krizi, koja je imala geopolitičke reperkusije. Opći okvirni sporazum o miru služio je kao temelj mira, stabilnosti i napretka tijekom posljednja tri desetljeća. On ostaje okvir kroz koji se može postići značajan napredak, posebno prema Evropskoj uniji (EU). Reforme koje se neminovno provode unutar njegovog okvira - koje u značajnoj mjeri podržavaju i podstiču Ured visokog predstavnika - poboljšale su političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost zemlje, ojačale vladajuća prava, poboljšale institucionalnu funkcionalnost, podržale proces integracije u EU i potaknule ulaganja.
Bosna i Hercegovina pripada obitelji EU, ali put prema članstvu u EU potkopavaju i ugrožavaju postupke domaćih vlasti, prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju Republike Srpske. To je dugotrajno donošenje potrebnih pravnih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU objavljene su tijekom izvještajnog razdoblja. Unatoč tome, nedavno usvajanje Programa reformi od strane Vijeća ministara potrebnog za proveru Plana rasta - neposredno prije roka 30. rujna i zahvaljujući neumornim naporima nekih unutar Vijeća ministara - može se činiti skromnim, ali bi se moglo utrti ponovnom napretku. Program reformi je pod revizijom Europske komisije.
Obveza poštivanja mirovnog sporazuma
Uporna neslaganja među političkim elitama na državnom nivou - posebno među bivšim koalicijskim partnerima - oko temeljnih načela Općeg okvirnog sporazuma o miru intenzivirala su se nakon odluke o odbijanju žalbe koju je podnio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik protiv prvostupanjske odluke kojom je proglašen krivim za nepoštivanje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Sporna pitanja uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, međunarodnu zajednicu i Visokog predstavnika, put prema EU i integraciju u Sjevernoatlantski savez (NATO), pitanje državne imovine, državni proračun i druga pitanja temeljna za suverenitet Bosne i Hercegovine.
Opći okvirni mirovni sporazum nije opcionalan. Njegova jamstva nisu stvar izbora. On definira minimalne obveze koje sve stranke moraju poštivati pod bilo kojim okolnostima. Teritorijalni integritet i politička neovisnost zemlje moraju se poštovati od strane svih na domaćem i međunarodnom planu. Jednako temeljna u institucionalnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine je vladavina prava. Sudske presude, bilo da ih je donio Sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine, moraju se poštivati i provoditi. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je nekoliko ključnih presuda u vezi sa zakonima i zakonodavstvom RS koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u veljači 2025. Sud je ab initio ukinuo nekoliko zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, uključujući Zakon o neprimjenom zakonu i zabrani rada izvanaustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o dopunama mjera koje se odnose na Kaznenog zakona Republike Srpske, i odluku o radu izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine, Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Republike Srpske i njegov Pravilnik o postupku imenovanja i izbora prvih članova Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Republike Srpske. Ovi zakonodavni akti temeljili su se na pogrešnoj pretpostavci da entitet može jednostrano povući zakonodavstvo Bosne i Hercegovine i uvesti vlastito, zajedno s paralelnim strukturama za njihovu proveru. Nakon potvrde osuđujuće presude bivšeg predsjednika Republike Srpske i Odluke Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku njegovog mandata, Milorad Dodik je, čini se, formalno priznao formalni gubitak svog predsjedničkog mandata registracijom svoje stranke za prijevremene izbore i nominaciju novog predsjedničkog kandidata za Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ove odluke koje su donijele državne institucije, posebne presude i odluke sudova, poslale su snažnu poruku: napadi na Opći okvirni sporazum o miru, ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i nepoštivanje sudskih odluka i zakona Bosne i Hercegovine, nose pravne posljedice.
Političke posljedice i kraj državne koalicije
Kao Visoki predstavnik, uporno sam dokumentirao, uključujući i pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), nepoštivanje obaveza i opredjeljenja Republike Srpske prema Općem okvirnom sporazumu o miru, koji je u posljednjih 30 godina služio kao temelj mira, stabilnosti i razvoja u Bosni i Hercegovini. Iako su ti izazovi dosegli vrhunske rezultate tijekom razdoblja izvješća, mjere koje su poduzele pravosudne institucije Bosne i Hercegovine nude tračak nade da bi vladavina prava na kraju mogla prevladati.
Iako je državno pravosuđe odlučno reagiralo na mjere poduzete u ime entiteta Republike Srpske, funkcionalnost drugih institucija je ugrožena. Koalicija na državnoj razini raspala se, a stranka Trojke (SDP BiH-NiP-NS) povukle su iz saveza sa Savezom neovisnih socijaldemokrata (SNSD), dok su se Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i SNSD opirali u restrukturiranju Vijeća ministara. Koalicija koja je uspostavljena nakon izbora 2022. godine, a koja se oslanja na potrebu pronalaska kompromisa za napredak na putu prema EU, nije mogla preživjeti ultimatum i prijetnje države koje je uputio SNSD-u. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ostala je paralizirana dok rad Vijeća ministara nije dao očekivane rezultate.
Nedavni dogovor o Agendi reformi naglašava širi osjećaj propuštene prilike. Trenutna kriza u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina politički je proizvedena i rješenje bi se moglo postići postojećim institucijama. Stalni izazovi institucionalne legitimnosti potkopavaju povjerenje između političkih aktera i konstitutivnih naroda, čineći kompromis nedostižnim. Ustav Bosne i Hercegovine oslanja se na podjelu vlasti i spremnost onih na vlasti da postignu kompromis. Podrivanje nadležnosti i institucija Bosne i Hercegovine te donošenje zakonodavnih i političkih akata Narodne skupštine Republike Srpske s ciljem stvaranja paralelnog zakonodavnog i institucionalnog okvira u entitetu s onim koji postoji na državnom nivou imaju dugoročni učinak na funkcionalnost države. Političke tvrdnje da je međunarodna zajednica, posebno visok predstavnik, prepreka domaćem političkom odlučivanju, čini se da služe kao izgovor za vlastitu neaktivnost.
Umjesto skeptičnosti prema sposobnosti institucionalne arhitekture da upravlja krizom, trenutna situacija pokazuje problem prirode u kojem se moraju suočiti svi političari u Bosni i Hercegovini. Konstruktivno učešće u institucijama stvorenim Općim okvirnim sporazumom o miru ono je što je potrebno da se Bosna i Hercegovina pomaknula dalje na putu prema EU. Prijava Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) za prijevremene izbore koje organizira Središnje izborno povjerenstvo i nedavni dogovor o programu reformi mogli bi ukazivati na to da stranka želi izaći iz izolacije. Daljnji razvoj događaja po ovom pitanju morat će se pratiti.
Referendum u Republici Srpskoj
Odluka Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta 25. listopada 2025. duboko je zabrinjavajuća. Podsjeća na sličan pokušaj iz 2011., koji je na kraju zaustavljen nakon intervencije EU. Referendumi provedeni na nivou entiteta o pitanjima izvan njihove nadležnosti nemaju pravnu osnovu i rizikuju pogoršanje napetosti.
U svojoj nadležnosti kao konačnog autoriteta u području djelovanja u vezi s tumačenjem Sporazuma o civilnoj potvrdi mirovnog rješenja, ovim obavještavam Vijeće sigurnosti UN-a o sljedećem:
Entitet ne može provesti referendum o pitanju koje ne spada u njegove ustavne nadležnosti.
Pitanja državnih pravosudnih institucija spadaju u ustavne odgovornosti države i ne spadaju u ustavne odgovornosti entiteta.
Status i vlast Visokog predstavnika su pitanja koja proizlaze iz Općeg okvirnog sporazuma za mir i međunarodno pravo i stoga ne spadaju u nadležnost entiteta.
Entiteti ne mogu donositi pravne akte o tim pitanjima, referendumom ili na drugi način.
Odluka o raspisivanju referenduma na nivou cijelog entiteta krši obaveze Republike Srpske koje proizlaze iz Aneksa 4 i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir.
U vrijeme pisanja ovog teksta, neizvjesno hoće li se održati referendum na dan koji je prvobitno najavljen. Spomenuti su i drugi datumi, uključujući 9. januara 2026., Dan Republike Srpske koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim.
Dana 10. rujna 2025. Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine odobrio je privremeni mjeru kao odgovor na zahtjev 14 članova Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine, osporavajući Zaključke Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. u vezi s Informacijom u vezi s Odlukom Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine privremeno je stavio izvan snage tačke 6., 7. i 8. Zaključak Narodne skupštine Republike Srpske od 22. kolovoza 2025. - datum stupanja na snagu Zaključka Narodne skupštine Republike Srpske, kao i sve akte donesene na temelju njih, te zabranio vlastima i dužnosnicima Republike Srpske poduzimanje radnji prema tim tačkama. Točkom 6. zaključak je zahtijevao da Milorada Dodika nastavi obnašanje dužnosti predsjednika Republike Srpske, uprkos činjenici da je mandat istekao. Točkom 7. odbacivali suvremeni izbori za predsjednika
Slučaj Kovačević
Nedavna odluka Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju koji je pokrenuo g. Kovačević bi također trebao biti shvaćen kao pokazatelj da bi o ustavnim i institucionalnim pitanjima trebali raspravljati političari u Bosni i Hercegovini, a ne da bi se nametala izvana. Sud je potvrdio prigovor Vlade o dopuštenosti zahtjeva na temelju toga da je podnositelj zahtjeva, g. Slaven Kovačević, koristio je pravo na podnošenje zahtjeva u smislu Konvencije i da nije imao status žrtve prema relevantnim odredbama Konvencije o ljudskim pravima. Ova odluka ne oslobađa Bosnu i Hercegovinu od obaveza dokazanih prethodnih odluka Suda, uključujući i izmjene Ustava prema potrebi. Međutim, odluka pokazuje da će prilagodba ustavne strukture Bosne i Hercegovine doći iznutra Bosne i Hercegovine, a neće biti nametnuta izvana.
Ustav Bosne i Hercegovine pružio je osnovu za izgradnju državnih institucija i raspodjelu odgovornosti. Ni na koji način ne potkopava Republiku Srpsku niti dovodi u pitanje njezino postojanje. Sve dosadašnje sporazume o prijenosu nadležnosti podržale su vlasti Republike Srpske. Ideja da država ima sve vlasti, dok entiteti nemaju nijednu, nije točnu. Ustav daje široke vlasti entitetima, ali te se vlasti moraju vršiti unutar okvira države iu njezinom interesu, a ne u suprotnosti s njom. I Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine imaju ključnu ulogu u provođenju reformi. Ne postoji sukob između Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta. Opći okvirni sporazum za mir jamči postojanje oba, uz suverenitet, teritorijalni integritet i političku neovisnost Bosne i Hercegovine.
Intervencije Visokog predstavnika i financijska stabilnost
Pokušaj erozije Općeg okvirnog sporazuma za mir neće olakšati integraciju u EU niti pomoći državi da postane funkcionalna i otporna na unutrašnje ili vanjske prijetnje, ali uključi dijalog i odgovorno upravljanje hoće. Nespremnost odgovornih institucija da obavljaju svoje dužnosti obvezala me je da interveniram kako bih spasio državu od financijskog nereda. U nedostatku takve akcije, sudske odluke kojima se priznaju dugovi Republike Srpske provode su se protiv državnih institucija, uključujući Središnju banku Bosne i Hercegovine. Moja odluka zaustavila je ove postupke i osigurala da financijska odgovornost leži na odgovornom dužniku. Ova odluka je u međuvremenu provedena, čime je uklonjena prijetnja institucijama i omogućeno Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine da se pripremi za sljedeće izbore za listopadu 2026. Odobravanjem financijskih sredstava potrebnih za uvođenje tehnologije u izborni proces, Središnjem izbornom povjerenstvu omogućeno je pokretanje postupka nabave za uvođenje izbornih tehnologija na sljedećim općinskim izborima. Međunarodna zajednica općenito smatra da su ove tehnologije ključne za osiguranje slobodnih i poštenih izbora u zemlji.
U situaciji u kojoj Vijeće sigurnosti UN-a i dalje kvalificira Bosnu i Hercegovinu i širu regiju kao prijetnju miru i sigurnosti (posebno Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1031(1995.), 1144(1997.) i najnovija Rezolucija 2757(2024.) i najnoviju Rezoluciju 2757(2024). potrebna. To je također jamstvo u zemlji koja je i dalje nestabilna i podložna geopolitičkim podjelama. U tom kontekstu, dokazani uvjeti uključenih u Agendu 5+2 kasni i mogao bi pružiti dokaz da se Bosna i Hercegovina samoodržava.
Državna imovina
Državno pitanje ističe se kao pitanje koje zahtijeva našu pažnju. Trenutna situacija u kojoj je svako raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavlja jedan koji se pridržava pravila u nepovoljan položaj. Zbog većeg stupnja poštivanja odluke Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine je izložena negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade. U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnom nivou uz suglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata. Godinu dana prije Općih izbora 2026. godine, Bosna i Hercegovina mora izaći iz zastoja u kojem se nalazi. Iako postoje znakovi da bi zemlja mogla prevladati krizu koja je kulminirala ove godine, političkim čelnicima treba političku hrabrost da odstupi od svojih ukorijenjenih stavova i prihvate da je dijalog jedini mogući put naprijed u situaciji u kojoj će pripreme za izbore sve više diktirati tempom. U tom kontekstu, program integracije u EU morat će se iskoristiti za okupljanje političkih stranaka. Uloga međunarodne zajednice je stvaranje poticaja za konstruktivan angažman unutar okvira postojećih institucija.
Vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini
Događaji u posljednjih šest mjeseci jasno su pokazali da je jednoglasno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a 1. studenog 2024. za proizvodnju misije EUFOR-Althea od najveće važnosti za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Zbog pravnih i političkih događaja koji direktno dovode u pitanje strukture Općeg okvirnog sporazuma za mir i funkcionalnost zemlje, EUFOR-Althea je i te kako potrebna kao stabilizirajuća snaga. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti trupa EUFOR-Althea, kao i dostupnost Prekookeanskih pričuvnih snaga i uspješan završetak godišnjih vježbi Brzi odgovor 25. rujna 2025. pokazali su se ključnim za pružanje sigurnosti, pomoć u deeskalaciji i za pripremu odgovarajućih odgovora na eventualno pogoršanje sigurnosne situacije. Kako bi uzvratio EUFOR-Althei, smanjio broj svojih snaga na redovnu veličinu deaktiviranja svojih pričuvnih snaga u listu 2025. Međutim, s obzirom na nedostatak pomirenja i nepostojanja rješenja na vidiku temeljnih uzroka nestabilnosti, potrebna je kontinuirana budnost. Međunarodna zajednica ne može dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.
Prema člancima I. i II. Prilog IA te člancima I., II. i IV. Prilog IB Općeg okvirnog sporazuma za mir, sve strane su predane kontroli naoružanja i složile su se surađivati s međunarodnim organizacijama. EUFOR-Althea i dalje preuzima ulogu u kontroli naoružanja provođenjem provjere i inspekcije. Zbog tekuće političke krize, ova je uloga postala još značajnija za održavanje sigurnog okruženja, u bliskoj suradnji s nadležnim ministarstvima. EUFOR-Althea također ostaje ključni doprinos u području humanitarnog razminiranja putem Strategije protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine.
Od poziva u Akcijski plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine postale su pouzdan partner u euroatlantskoj sigurnoj arhitekturi. Iako su Oružane snage Bosne i Hercegovine ključne institucije na državnom nivou u kojima najbolje funkcioniraju suradnja unutar multietničke strukture, njihova kohezija i jedinstvo također su testirani zbog političkih događaja. Operativne i zapovjedne sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i dalje opisuju podršku partnera iz NATO-a i EU.
Fiskalna održivost
Financiranje institucija Bosne i Hercegovine ostaje neizvjesno i nedovoljno. Iako je posljednji kvartal 2025. godine, državni proračun za ovu godinu još nije usvojen. Iako je moja Odluka od 7. lipnja 2022. osigurala neprekinuto privremeno financiranje institucija Bosne i Hercegovine, ovo je samo privremena mjera, navodi se u Schmidtovom izvještaju.
