Obećao probleme, dogovore i rješenja, ispunio samo prvi dio: 26 godina od prve Dodikove vlade

Dodik sa Biljanom Plavšić/

Milorad Dodik sa Biljanom Plavšić, presuđenom u Haagu

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Tačno je 26 godina otkako je “dašak svježeg vjetra” zapuhnuo BiH i regiju, odnosno od kada je Milorad Dodik, na sjednici Narodne skupštine RS-a, održanoj 18. januara 1998. godine u Bijeljini, prvi put imenovan na mjesto entitetskog premijera. Tada od Zapada prepoznat kao reformska snaga spremna da postratnu državu povede putem razvoja, danas je najveći problem i Srbima i RS-u i BiH, Srbiji, a među najvećim izazovima EU i SAD-u.

Drugi izbor

- Optužuju nas na razne načine, a jedan je zbog odnosa sa međunarodnom zajednicom. Gospodinu visokom predstavniku (Carlos Westendorp, op. a) obećavam da će sa mnom imati problema. U smislu što ćemo htjeti brzo i efikasno rješenje. I što ćemo htjeti da sve što dogovorimo brzo i efikasno završimo. I ne odgađamo, jer nemamo vremena za odgađanje, poručio je tada iz Bijeljine tek imenovani premijer RS-a Milorad Dodik.

Danas, 26 godina poslije, ostali su samo problemi, koje je i obećao. Na vlast je došao sa samo dva zastupnika, podržan od bošnjačkih i hrvatskih delegata, a kao drugi izbor tadašnje entitetske predsjednice, poslije presuđene ratne zločinke Biljane Plavšić. Prvi je bio Mladen Ivanić. Priča nam Ivanić kako je to bio period sukoba SDS-a i radikala s jedne strane i reformskog bloka s druge.

- Moj koncept je bio da treba da podjednak broj članova imaju i jedni i drugi, a da ja kao premijer imam odlučujući glas u slučaju da nema jedinstva. SDS to nije htio da prihvati. Ja sam imao mogućnost da napravim većinu koju je kasnije napravio Dodik, međutim, smatrao sam da nije principijelno da, kad ste jednom ponudili jedan koncept, ostati mandatar i prihvatiti nešto sasvim drugačije. Vratio sam mandat, a kao posljedica svega došlo je do izbora Dodika na premijersku poziciju i on je napravio većinu bez SDS-a, uz podršku bošnjačkih partija i snažnu podršku Zapada u to doba, ističe Ivanić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Presudni glas donio je tada zastupnik Koalicije za BiH Franjo Majdandžić. Njega su, priča nam bivši predsjednik SDS-a, tada zastupnik u Skupštini RS-a Mirko Šarović, međunarodne snage helikopterom dovezle na nastavak sjednice kako bi mogao glasati. Sjednicu je nešto ranije tadašnji predsjednik Skupštine Dragan Kalinić zvanično prekinuo, jer nije bilo dogovora.

- Narednih dana stvari su potpuno razjašnjene. Kupljen je tu noć Safet Bićo, koji je kasnije osuđen za primanje mita za glas. Mislim da je javnosti poznato da je tada Dodik, praktično na tenkovima NATO-a, instaliran. Mislim da se Dodik nije promijenio, već je iskoristio trenutak i prevario sve one koji su mu vjerovali, kaže Šarović.

Sada već pokojni Majdandžić prije nekoliko godina je poručio da bi “za onog Dodika glasao opet”, te da ne vidi apsolutno ništa loše u tome što je Dodik postao premijer uz podršku Bošnjaka i Hrvata. A jedan od Bošnjaka koji su tada glasali iz Koalicije za BiH za Dodika bio je i Munib Jusufović. Kaže, bila je to mučna atmosfera, čak i opasna.

- Od međunarodne zajednice izvršen je veliki pritisak na Aliju Izetbegovića i Harisa Silajdžića da daju pristanak da mi glasamo za. Nisam nikada načisto je li on samo ruski čovjek. Koliko god da su ga Amerikanci napadali, stavljali na crnu listu, možda je sad najozbiljnije, ali do sada mi je djelovalo da se drži i ta linija, zato što je on toliko ojačao da su sve što su htjeli, samo s njim završavali, ističe Jusufović.

Kao dašak svježeg vjetra na Balkanu Dodika je okarakterizirala bivša državna sekretarka SAD-a Madeleine Albright, prisjeća se glavna urednica lista Oslobođenje Vildana Selimbegović. Dodaje da je on u tadašnjim uslovima ozbiljno orijentiran prema Zapadu, bio ozbiljan orkan.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Treća faza

- On je taj koji je tvrdio u to doba da i Ratko Mladić i Radovan Karadžić moraju završiti u Haagu i odgovarati, da ne bi ta krivica prelazila na srpski narod. Govorio je onako kako i očekujete da govori jedan lider građanske provenijencije. Pokojni Željko Kopanja je imao običaj reći kako je Dodik njemu objašnjavao transformaciju od zapada ka istoku, pa rekao – kad se skupimo pod šatorom i kad govorim kako će biti veće plate, kako treba krenuti s reformama, svi me blijedo gledaju. A kad kažem živjela Srbija i živjela Rusija, svi su jako zadovoljni, navodi Selimbegović.

Dodaje Selimbegović da je ono što danas gledamo treća faza Milorada Dodika, faza “pobješnjelog lidera”, koji ne pokazuje bilo kakvu odgovornost ni prema RS-u ni prema ljudima koji žive u BiH. Zaključuje da smo svi na ovim prostorima, uključujući i Srbiju, taoci Dodikovih obaveza prema Rusiji i njegove potrebe da sačuva apsolutnu vlast i moć.