O Trgovskoj gori iz Hrvatske više ni riječi: Hoće li nuklearni otpad završiti na vratima BiH?
Trgovska gora/Ilustracija
U gradovima Unsko-sanskog kantona održani su okrugli stolovi iz inicijative Partnerstvo za Unu sa ciljem razmatranja izgradnje centra za zbrinjavanje nuklearnog otpada u Čerkezovcu, Republika Hrvatska, nadomak granice s BiH.
Ko će kupiti hranu?
- Sve naše općine su potpisnice ove inicijative, od 2015. godine imamo i usvojenu deklaraciju Skupštine USK-a protiv izgradnje nuklearnog odlagališta na našim vratima. Učestvovali smo i na protestima u Novom Gradu, a pokušavali smo zadobiti i podršku susjednih županija u Hrvatskoj kojima također prijeti ovo odlagalište, nažalost bez uspjeha, kazala je pomoćnica ministra okoliša USK-a Mersija Talić.
Njena kolegica iz Federalnog ministarstva okoliša Sabina Šahman istaknula je kako koordinaciono tijelo ekspertne grupe aktivno radi istraživanja, dok pravni tim BiH traži modalitete za arbitražu.
- Pravni tim će se rasformirati i njegovi članovi će se pridružiti nama, a angažovana je pravna kancelarija iz Francuske koja će zastupati BiH u ovom sporu, kazala je Sabina Šahman, voditeljica Ekspertnog tima.
Profesor Halid Makić istaknuo je doprinos Biotehničkog fakulteta u Bihaću, te da od 2. oktobra organizuju naučni simpozij o ovoj temi.
- Eksperti tvrde da sama pomisao o izgradnji nuklearnog odlagališta ima uticaj na mentalno zdravlje stanovništva, zatim slijede posljedice za ekonomiju jer ko će kupiti proizvedenu hranu ako u blizini imamo takav problem. U sporu sa Hrvatskom moramo imati dokaze, a uloga akademske zajednice u BiH je da ih pribavi, kazao je Makić.
Hidrogeolog Natalija Samardžić, objašnjavajući termine, ističe da odlagalište prihvata nuklearni otpad na oko 300 godina do njegove razgradnje. Iako Hrvatska najavljuje da će u pitanju biti skladište koje bi do 2061. prihvatalo otpad iz Nuklearne elektrane Krško, BiH ne može biti sigurna u šta će se to pretvoriti dalje.
- Jednom su nas kolege iz Hrvatske pozvale u obilazak, nakon što su proveli dio istraživanja sa kojim su bili zadovoljni, ali smo imali konstantnu pratnju i nigdje se nije moglo sići sa staze jer su na Čerkezovcu svugdje znakovi da je minirano. Nakon toga susjedi iz Hrvatske su angažovali britansku advokatsku kompaniju da ih zastupa i po njihovom savjetovanju prekinuli su daljnju komunikaciju sa ekspertnim timom iz BiH, kazala je Samardžić.
Serija okruglih stolova u USK-u završena je jučer u Ključu, a tokom njih su se čuli i drugi zabrinjavajući podaci.
Ugroženo izvorište
Tako, na primjer, prema istraživanja američkih stručnjaka, vodotoci i izvorišta u blizini sličnih odlagališta nose visok rizik od pojava kancerogenih oboljenja. U općini Novi Grad više od 15 hiljada stanovnika se snabdijeva sa izvorišta koje je oko dva kilometra ispod planiranog odlagališta.
Tokom izabira lokacije hrvatska vlast je prvo odredila teren na kojem ima najrjeđu naseljenost i procentualno najmanji broj birača, pa se tek onda krenulo u geološka istraživanja, a trebalo bi biti obrnuto. Također, iako u Hrvatskoj ima i onih koji se ovome protive, većina stanovnika spremno prihvata odluke svoje države. U tome uspijevaju i zbog značajnih ulaganja u promotivnu kampanju, umanjujući štetnost radioaktivnosti, te ističući finansijske koristi projekta.
