O'Brien: Ključno je dovesti BiH u evropske i translatlantske institucije

Dvodnevna međunarodna akademska konferencija “Mir, dijeljenje vlasti i uključenost građana: Lekcije za i iz Bosne i Hercegovine” u povodu 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma zatvorena je u petak. Na Fakultetu političkih nauka UNSA okupili su se brojni profesori, akademski istraživači i stručnjaci iz cijelog svijeta.

Razgovor o budućnosti

FPN je u saradnji sa kanadskim Brandon Universityjem otvorio prostor za važnu razmjenu mišljenja u vezi sa dostignućima Dejtonskog sporazuma, izazovima koje je donio, ali i problemima sa kojima se naša zemlja suočava(la). Pokrenuli su raspravu o budućim reformskim koracima i transformaciji političkog i društvenog ustrojstva. Predstavljeno je i specijalno izdanje časopisa Nationalism and Ethnic Politics: “Dayton nakon 30 godina: Lekcije o dijeljenju vlasti iz Bosne i Hercegovine”.

Tokom glavnog okruglog stola na kojem se govorilo o naslijeđu i budućnosti Dejtonskog sporazuma, diplomata James O’Brien, bivši pomoćnik državnog sekretara SAD-a za evropska i evroazijska pitanja i nekadašnji savjetnik Madeleine Albright, poručio je da je za postizanje napretka ključno dovesti BiH u evropske i translatlantske institucije.

- Te institucije su sada pred drugim izazovima, ali to je put, naglasio je O’Brien.

Mišljenja je da obećanje iz Daytona nije ostvareno. A na mladim ljudima je izbor da li će pokušati raditi unutar ograničenja Daytona kako bi ostvarili pomenuti cilj ili je li vrijeme za nešto drugačije.

- Dayton je došao u ključnoj historijskoj tranziciji. To je bio trenutak kada se Evropa redefinirala. A SAD su pokušale odlučiti koliko bi glasa trebale imati u tome, istakao je O’Brien i dodao da su postojala dva ključna faktora.

- Ako pogledate Dejtonski sporazum, gotovo da nema referenci na evropsku perspektivu za BiH. To je bila specifična politika evropskih država. Jer u to vrijeme, EU je bila mnogo manja. Nije imala proces proširenja o kojem bi se moglo posebno govoriti. Taj proces su tek počeli oblikovati u Kopenhagenu godinu ranije. I mislim da nisu bili sigurni šta je unutar Evrope, a šta izvan. I to se brzo promijenilo i to samo zbog uspjeha koji je Dayton predstavljao u prvim godinama, vidljivu mogućnost transformacije iz ratnog stanja u vrlo gorku, ali još mirnu, političku raspravu, kazao je diplomata.

Osim njega, na glavnom okruglom stolu učestvovali su i Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine RBiH, koji je poručio da BiH konstantno živi pod političkim tenzijama, te Muhamed Sacirbey, bivši ministar vanjskih poslova RBiH, koji je iznio viđenje grešaka koje su napravljene u Daytonu. Poruke je uputio i Daniel Serwer, bivši specijalni izaslanik SAD-a za FBiH, istakavši da su prije tri decenije radili najbolje što su znali, suočavajući se sa brojnim izazovima.

Otvoreni dijalog

Drugog dana konferencije posebna pažnja posvećena je ulogama žena u političkom, mirovnom i sigurnosnom aspektu, te izabranim predstavnicama u strukturama vlasti. Istraživanja su prezentovali i prof. dr. Samir Forić sa FPN-a UNSA, dr. Davor Trlin sa Burcha, te prof. dr. Joanne McEvoy sa University of Aberdeen, prof. dr. John Hulsey sa “James Madison” University i prof. dr. Siobhan Byrne sa University of Alberta. Raspravljalo se i o saradnji elita, ali i njihovom rivalstvu, te ulogama međunarodnih aktera i domaćim institucijama.