Novim Zakonom o likvidacijskom postupku mogle bi profitirati općine, vlast hvali prijedlog, struka skeptična

Vlada Federacije BiH utvrdila je, na prijedlog Ministarstva pravde FBiH, Nacrt zakona o likvidacijskom postupku i uputila ga u parlamentarnu proceduru.

Predlagač je u razlozima za donošenje potpuno novog teksta zakona, između ostalog, naveo da se izradi pristupilo uzevši u obzir sve činjenice koje ukazuju na praznine i nedorečenosti u važećem zakonu, kao i preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi.

Vrste likvidacije

Predlagač pojašnjava da novi nacrt zakona o likvidacijskom postupku prepoznaje četiri vrste likvidacije, prinudnu i dobrovoljnu, te likvidaciju po službenoj dužnosti i druge slučajeve utvrđene zakonom. U razlozima za donošenje ovog akta je navedeno i da su analize o stanju sudskih registara poslovnih subjekata pokazale da u Federaciji BiH postoji znatan broj poslovnih subjekata u formalnom smislu, ali da odavno ne obavljaju bilo kakve poslovne aktivnosti, a pokazalo se da čak ni podaci o zakonskim zastupnicima i drugim odgovornim osobama nisu validni. Postojanje takvih subjekata, tvrde, nema nikakav značaj za privredni razvoj i nepotrebno se vode u sudskim evidencijama, te da upravo radi brisanja ovakvih poslovnih subjekta novi zakonski tekst prepoznaje i (takozvanu) likvidaciju po službenoj dužnosti.

To je novina ovog zakona, kako za Oslobođenje kaže federalni ministar pravde Vedran Škobić.

- To je pokretanje likvidacijskog postupka po službenoj dužnosti od organa za privredne subjekte koji su formalno upisani u registru, od rata pa naovamo nemaju odgovornu osobu, a pritom imaju imovinu. Ta imovina je zamrznuta, jer nema uprave koja bi pokrenula likvidacijski postupak. Ovom novinom je omogućeno da npr. općina na čijem se području nalazi nekretnina po službenoj dužnosti pokrene postupak i provede likvidaciju, objašnjava on i dodaje da je bitno naglasiti kako je ovo preduvjet za naredni korak.

- A naredni korak je da se po osnovu ove novine iz registara brišu gospodarski subjekti koji faktički više ne postoje i da se time stvara preduvjet za bolje poslovno okruženje u sektoru gospodarstva, ističe ministar.

U obrazloženju se navodi i to da se novim zakonskim rješenjima nastoje urediti svi oblici likvidacije pravnih osoba, te ubrzati i skratiti postupak u svim segmentima u kojima je to moguće, a da se pri tome izbjegnu zakonske nedorečenosti.

Predlagač naglašava da potreba za postizanjem sadržajnog i praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u FBiH, te da je ovaj zakonski tekst dio prioritetne reforme koja se provodi radi otklanjanja ključnih prepreka za investiciona ulaganja u FBiH, a koja bi u Federaciju BiH donijela znatna sredstva, kao i nova radna mjesta.

Međutim, advokatica Galiba Hrvačić-Karačić smatra da se novim zakonskim rješenjima samo razdvajaju vrste likvidacionog postupka (koje su se provodile i po važećim zakonskim rješenjima).

- Ukoliko je osnovni razlog donošenja zakona da se izvrši ažuriranje podataka aktivnih poslovnih subjekata u sudskom registru, mišljenja sam da se novim zakonskim rješenjima takva svrha neće postići. Naime, likvidacija je postupak koji se provodi s ciljem potpunog namirenja povjerioca pravnog lica. Znači, da bi se likvidacioni postupak mogao okončati potrebno je da se svi povjerioci u potpunosti namire iz likvidacione mase pravnog lica. Upravo to je razlog zbog kojeg osnivači ne pokreću likvidacioni postupak za pravno lice koje ne obavlja poslovnu djelatnost, što su u pravilu dugovanja većine pravnih lica koja su prestala poslovati mnogo veća od likvidacione mase, što dovodi do zaključka i kada se likvidacioni postupak pokrene, povjerioci prijave svoja potraživanja koja se nemaju od čega isplatiti, pa se likvidacioni postupak obustavlja, govori advokatica.

Dodaje kako se rijetko dešava da se u tako pokrenutim likvidacionim postupcima ne pojave povjerioci koji imaju potraživanja po osnovu poreskih obaveza i neplaćenih doprinosa za PIO.

- Takvo pravno lice se može brisati jedino nakon provedenog stečajnog postupka u kojem se povjerioci samo srazmjerno namiruju od stečajne mase, objašnjava advokatica za Oslobođenje i tvrdi da se neće ovim zakonskim rješenjima postići smanjenje broja pravnih lica koja su neaktivna i ne obavljaju nikakvu djelatnost, a i dalje se vode kao aktivna u sudskom registru poslovnih subjekata.

Dodatna razrada

- Iako sadašnji Zakon o likvidacionom postupku detaljno ne uređuje pitanje diobe imovine pravnog lica koja ostaje nakon što se povjerioci namire sa svojim potraživanjima iz likvidacione mase, i prema sadašnjoj sudskoj praksi, u skladu sa drugim zakonskim normama, preostala imovina se dijeli osnivačima srazmjerno njihovim udjelima, a tek ukoliko ne postoje osnivači (pravni sljednici ili nasljednici osnivača), takva imovina može pripasti općini na čijem području je registrovano sjedište pravnog lica, ocjenjuje Hrvačić-Karačić.

Ističe da ni prema sadašnjim zakonskim rješenjima, “gdje bi općina dokazala svoj legitimitet - da joj pripada pravo na imovinu - nije onemogućeno da pokrene likvidacioni postupak”.

- Ukoliko je u parlamentarnu proceduru podnesen tekst Nacrta zakona sličnog sadržaja kakav je bio predložen još 2018. godine, tim zakonom će se samo dodatno razraditi postupci provođenja likvidacionog postupka, ali se neće uvesti ništa spektakularno, što će imati značajan uticaj na sadašnje stanje i ažurnost sudskog registra poslovnih subjekata, zaključuje.