Novi šef njemačke diplomatije zna Balkan bolje nego iko: Bit će od velike pomoći Schmidtu
Demohrišćanski političar Johann Wadephul bit će novi ministar vanjskih poslova Njemačke. Šta regija zapadnog Balkana može očekivati od ovog dobrog poznavaoca prilika u ovom dijelu Evrope?
Johann Wadephul je uoči samita Berlinskog procesa za zapadni Balkan u decembru 2022. godine rekao kako politika prema Balkanu ne smije ostati na simboličnom nivou. „Njemačka vlada tu igra važnu ulogu iz jednostavnog razloga što i Njemačka za zemlje u ovoj regiji igra istaknutu ulogu“, rekao je Wadephul u jednom intervjuu za Redakcijsku mrežu Njemačka. On je tada, još kao predstavnik demohrišćanske opozicije u Bundestagu (zamjenik predsjedavajućeg kluba zastupnika CDU/CSU), kritikovao kancelara Olafa Scholza zbog pasivne uloge kada su u pitanju odnosi i inicijative na zapadnom Balkanu, te izrazio nadu da Scholz neće „ponovo prepustiti agendu francuskom predsjedniku“.
Iskustvo sa zapadnim Balkanom
Wadephula s regijom zapadnog Balkana povezuje i jedno, kako je rekao u intervjuu za glasilo fondacije bliske demohrišćanima, Konrad Adenauer. Upravo u organizaciji ove fondacije obišao je regiju automobilom i tako se „iz prve ruke“ upoznao s problemima ljudi koji tamo žive.
Svoju posljednju posjetu regiji Wadephul je obavio početkom aprila kada je na povratku sa sastanka NATO-a u Sjevernoj Makedoniji posjetio i Beograd. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tom prilikom je na svojoj Facebook stranici objavio komentar nakon susreta s njemačkim političarem za kojeg se tada tek nagađalo da bi mogao postati novi ministar vanjskih poslova. „Posebnu pažnju posvetili smo brojnim potencijalima za otvaranje novog poglavlja u odnosima između Srbije i Njemačke, koji igraju važnu ulogu ne samo u sferi bilateralne saradnje, već i u kontekstu ukupnih odnosa u regiji i šire“, napisao je Vučić.
Wadephul je svoje zanimanje za ovaj dio Evrope pokazao i preuzimanjem vodstva Radne grupe za zapadni Balkan unutar zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u periodu od 2008. do 2013. – tokom svog prvog mandata u njemačkom parlamentu. Sada, kada je po prvi put nakon gotovo šest decenija u kojima su ministri vanjskih poslova dolazili iz redova liberala, Zelenih i socijaldemokrata, CDU preuzeo kormilo ministarstva vanjskih poslova, Wadephul će moći svoju ekspertizu o zapadnom Balkanu iskoristiti i u kreiranju vanjske politike. No, šta analitičari i dobri poznavaoci odnosa Njemačke prema zapadnom Balkanu misle o ovom kadrovskom rješenju? DW je pitao neke od njih.
Juratović o Wadephulu: „Dobar izbor“
Josip Juratović, koji je godinama bio zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) u Bundestagu, u više navrata je sarađivao s Wadephulom u raznim odborima, od kojih su mnogi bili vezani isključivo za zapadni Balkan. „Po meni je on najbolji izbor iz CDU-a. Wadephul je iskusan i pragmatičan političar, što je upravo u ova turbulentna vremena od velike važnosti. Mislim da će to biti od velike pomoći i Christianu Schmidtu u BiH“, rekao je Juratović za DW.
On, međutim, smatra da će zapadni Balkan, ne zbog eventualnog nedostatka interesa Wadephula, već zbog globalnih previranja, pasti u drugi plan. „Međunarodna zajednica nije spremna na brze promjene na zapadnom Balkanu jer ih trenutno ima previše širom svijeta. Tako da će se ubuduće politika prema zapadnom Balkanu provoditi nešto tiše. Ali će se provoditi“, zaključio je Juratović.
Proširenje nije u prvom planu
Nikola Xaviereff iz Njemačkog vijeća za vanjsku politiku (DGAP) smatra da će se Njemačka u narednom periodu fokusirati ne toliko na proširenje, koje prvenstveno obuhvata zemlje zapadnog Balkana, koliko na stabilizaciju EU-a, kako bi neko buduće proširenje uopšte bilo moguće. „Proširenje kao proces bit će tema rasprava u Njemačkoj, posebno o tome kako poboljšati metodologiju, ali i kako pripremiti samu Uniju za prijem novih članica“, rekao je Xaviereff za DW.
I Adi Čerimagić iz Evropske inicijative za stabilizaciju (ESI) ne daje mnogo nade zemljama zapadnog Balkana da će Njemačka s ministrom Wadephulom u narednom izbornom periodu gurati proces proširenja. „Nova vlada u Berlinu nema ambiciju da bude država članica koja će gurati ubrzano proširenje EU-a, i trenutno stavlja fokus na reformu i konsolidaciju EU-a“, kaže Čerimagić za DW.
Koordinacija kancelarskog ureda i ministarstva vanjskih poslova
Da će se ubuduće koncentrisati na velika konfliktna žarišta poput Ukrajine, Irana i Bliskog istoka, Wadephul je ponovio u nekoliko intervjua nakon što je objavljeno da će preuzeti ministarstvo vanjskih poslova. „To su teme koje me trenutno zaokupljaju“, rekao je Wadephul u jednom razgovoru za DW.
Jedna od glavnih zamjerki prethodnoj njemačkoj vladi bila je neusklađenost vanjske politike između kancelarskog ureda i ministarstva vanjskih poslova. U Berlinu vlada mišljenje da se to s Wadephulom kao ministrom i Friedrichom Merzom kao kancelarom neće ponoviti.
Njemački mediji skoro jednoglasno ističu da je Wadephul „Merzov čovjek“ i da dijele stavove kada je riječ o globalnim temama poput transatlantskih odnosa. „U prošlom mandatu kancelarska kancelarija i ministarstvo vanjskih poslova često su išli svako svojim putem. U kabinetu Merza to zasigurno neće biti slučaj“, piše dnevnik Die Welt.
Nova njemačka uloga
Slično mišljenje dijeli i Jörn Fleck iz Evropskog centra think-tanka Atlantic Council iz Washingtona. „Nominacija Johanna Wadephula za narednog njemačkog ministra vanjskih poslova prvenstveno signalizira da će Njemačka pod kancelarom Merzom i novom koalicijom ponovo igrati svoju ulogu i ambicije političkog i ekonomskog lidera. Kao prvi specijalizovani političar CDU-a na ovom položaju nakon više decenija, Wadephul zastupa pragmatičan, realpolitički pristup kada je riječ o sigurnosti i Evropi“, kaže Fleck.
Fleck pragmatičnost očekuje i u odnosu prema zapadnom Balkanu, čemu će doprinijeti i Gunther Krichbaum, koji bi trebao postati državni sekretar za Evropu, a također je intenzivno bio angažovan u regiji.
Pragmatizam i za zapadni Balkan
„Zemlje i dinamika zapadnog Balkana su vrlo poznata tema i za Wadephula i za njegovog budućeg državnog sekretara Krichbauma. Regija može očekivati kontinuitet predanosti i interesa, ali i pristup zasnovan na zaslugama, uz insistiranje na reformama i kritički stav prema ubrzanim pristupnim procesima“, zaključuje Fleck.
I Xaviereff iz DGAP-a smatra da će jača koordinacija između kancelarskog ureda i ministarstva vanjskih poslova pozitivno uticati na odnose s regijom. „Ta sinergija će rezultirati boljom i snažnijom bilateralnom saradnjom između Njemačke i zemalja zapadnog Balkana, posebno kroz suradnju sa svih šest država pojedinačno“, kaže Xaviereff, naglašavajući značaj njemačkog uticaja u Vijeću EU-a i na diplomatskom planu.
