Novi pokušaj u FBiH: Zakon o sprečavanju sukoba interesa ponovo na stolu Vlade

Zakon o sprečavanju sukoba interesa je ponovo u proceduri usvajanja u FBiH. Grupa od 13 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH poslala je tekst zakona Vladi na izjašnjavanje. Predlagači ovog zakona su Amir Purić (NS), Adisa Kokić-Hinović (SDA), Amel Mekić (NiP), Haris Šabanović (SDA), Alma Kratina (DF), Haris Silajdžić (SBiH), Damir Nikšić (nezavisni zastupnik), Admir Čavalić (nezavisni), Mahir Mešalić (DF), Marijana Hrvić-Šikuljak (DF), Mirsad Čamdžić (NS), Slaven Raguž (HRS) i Sanel Kajan (DF).

Ovo je novi pokušaj da se uredi pitanje sukoba interesa nakon što je prethodni propao. Grupa zastupnika je 2022. godine predložila tadašnjoj Vladi FBiH, na čijem čelu je bio Fadil Novalić, tekst zakona. Vlada ga je odbila u toku 2023. i od tada mu se gubi svaki trag. Čak ni njegovi predlagači nisu pokušali da ga ubace na dnevni red neke od sjednica Parlamenta FBiH.

Nije bilo većine glasova

Odbijena inicijativa stranaka predvođenih HDZ-om: Ništa od smjene Miokovića

Javna rasprava

Sada je nova grupa zastupnika odlučila da pokuša proći isti put, s obzirom na to da je u međuvremenu promijenjen sastav Vlade, kao i odnos snaga u FBiH. Jedan od predlagača aktuelnog teksta zakona Slaven Raguž kaže kako sam pokušaj uređenja ove oblasti predstavlja značajan korak naprijed.

- Već godinama se govori o potrebi usvajanja ovog zakona, a niko ništa nije radio u vezi s tim. Ovim prijedlogom se uvode evropske norme u oblast sprečavanja sukoba interesa, kao i suzbijanja korupcije. Uvodi se kažnjavanje sukoba interesa, ali i što je možda i važnije, njegova prevencija, rekao je Raguž.

Dodao je kako je predloženo usvajanje u skraćenoj proceduri da bi se što prije došlo do zakona.

- Sumnjam da će predložena procedura biti i prihvaćena. Mislim da je izvjesnije da će zakon ići u redovnu proceduru kako bi se provela i javna rasprava, u okviru koje bi svi zainteresovani mogli iznijeti prijedloge za poboljšanje pojedinih rješenja, dodao je Raguž.

Slaven Raguž: Uložiću amandmane na zakon/Senad Gubelić

Napomenuo je kako i on sam ima određenih zamjerki koje će pokušati riješiti ulaganjem amandmana.

- Prije svega, potrebno je ovaj prijedlog uskladiti sa državnim zakonom, jer bismo, u protivnom, imali veliki broj ustavnih tužbi. Osim toga, smatram da bi se trebao dodatno definisati kontekst političkog sukoba interesa, odnosno obuhvat zakona u ovoj oblasti proširiti sa članova stranaka i na interesne grupe, naglasio je Raguž.

Neophodno je naglasiti kako je ovaj tekst zakona identičan ranijem prijedlogu. Tada se mnogo pisalo o sadržaju tog zakona, a podsjetićemo samo na neke od najznačajnijih odredbi. Tako se, prema predloženom tekstu, bliskim srodnicima smatraju bračni i vanbračni drug, dijete, majka, otac, usvojilac i usvojenik.

Zakonom su, u smislu sukoba interesa, obuhvaćeni i srodnici, a u ovu kategoriju, osim onih bliskih, spadaju još i srodnici u pravoj liniji, srodnici u pobočnoj liniji do trećeg stepena, srodnici po tazbini do drugog stepena i dijete bračnog i vanbračnog druga.

Posebna kategorija definisana ovim tekstom zakona su i interesno povezana lica. To su sve osobe koje su sa nosiocem javne funkcije u poslovnoj, političkoj ili drugoj ličnoj vezi, koja bi mogla uticati na zakonitost, nepristrasnost i transparentnost rada nosioca javne funkcije.

Tekstom zakona je, između ostalog, predviđeno da nosioci javnih funkcija ne mogu biti u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, kao i u privatnim preduzećima u koje su organi vlasti ulagali javni kapital u periodu od četiri godine prije nego što je nosilac javne funkcije preuzeo mandat. Također, ne može biti u upravljačkim strukturama privatnih firmi koje imaju sklopljene ugovore sa organima vlasti u iznosu većem od 10.000 KM godišnje. Napokon, ne može biti u upravljačkim strukturama nevladinih organizacija i fondacija koje iz bilo kojeg budžeta godišnje dobijaju više od 10.000 KM.

Osim toga, firma koja je u potpunom ili djelimičnom vlasništvu nosioca javne funkcije ne može sklapati ugovore sa organima vlasti, ali ni sa drugim firmama koje su u protekle dvije godine imale poslovni odnos sa organima vlasti u vrijednosti većoj od 50.000 KM.

Autor ovog zakona je Transparency International BiH. Prema riječima menadžera za zagovaranje i javne politike TIBiH Ede Kanlića, ova organizacija je više puta tražila da se zakon koji je ranije poslat vrati u parlamentarnu proceduru. Kako to nikada nije učinjeno, odlučeno je da se sa procedurom krene iz početka.

- Odnos nadležnih institucija prema regulisanju sukoba interesa pokazuje i odnos prema borbi protiv korupcije u FBiH. Iako je uspostavljanje efikasnog sistema sprečavanja sukoba interesa među ključnim prioritetima na EU putu BiH, do sada nije bilo dovoljno političke volje da se ovaj sistem učini funkcionalnim. Očekujemo da parlamentarci pokažu političku zrelost i odgovornost, te da zakon bude usvojen prije kraja mandata, kazao nam je Kanlić.

Edo Kanlić: Prošla vlada je odbila ovaj prijedlog

Pojasnio je i zašto je u proceduru pušten isti tekst zakona kao i prije nekoliko godina.

- Tekst zakona je nastao kroz višegodišnji rad i konsultacije domaćih i međunarodnih institucija, eksperata i organizacija civilnog društva, uključujući TIBiH. Vjerujemo da predstavlja dobru osnovu za ozbiljnu parlamentarnu raspravu i usvajanje. Predloženi zakon uređuje nespojivost funkcija, angažman bliskih srodnika, povezanost funkcionera sa privatnim i nevladinim sektorom, obavezu podnošenja finansijskih izvještaja, prijem i evidentiranje poklona, kao i jasne sankcije za kršenje odredbi o sukobu interesa. Posebno je važno, u kontekstu trenutnog problema, da zakon predviđa osnivanje komisije za odlučivanje o sukobu interesa, sa jasnim mandatom i odgovornostima za provođenje zakona, dodao je Kanlić.

Rok za izjašnjenje

Zakon se trenutno nalazi u Ministarstvu pravde FBiH.

- Trenutno se zakon nalazi u obradi i kada bude detaljno analiziran, naše mišljenje o predloženom tekstu ćemo uputiti Vladi FBiH. Što se tiče samog sukoba interesa, smatram kako je ovu oblast potrebno urediti. Prije toga, moramo analizirati sve dobre i loše strane važećeg zakona na državnom nivou kako bi entitetski zakon bio usklađen sa njim, kazao nam je ministar pravde FBiH Vedran Škobić.

Vedran Škobić: Potrebno je urediti ovu oblast/Senad Gubelić

Prema važećim zakonima, Vlada FBiH ima rok od 30 dana da se očituje o ovom zakonu i taj rok ističe početkom marta. Raguž smatra kako bi se ovaj tekst pred zastupnicima mogao naći na martovskoj sjednici. Dodao je i kako će, ako Vlada ne da svoje mišljenje u predviđenom roku, zastupnici sami predložiti tekst za dnevni red neke od narednih sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.