Njemačka pred sudbonosnim izborima: Ni BiH ni Balkanu se neće gledati kroz prste
Njemačku u nedjelju očekuju prijevremeni izbori raspisani nakon što je prošle godine pala vlada kancelara Olafa Scholza. Posljednje projekcije pokazuju da je CDU (sa CSU) Friedricha Merza vodeći, a slijedi ga krajnje desničarski AfD Alice Weidel. SPD koji za kancelara ponovo predlaže Scholza je treći, a četvrti su Zeleni, koji kao kancelara vide Roberta Habecka.
Desni populizam
U borbi za kancelara predvodi Merz, a slijedi ga Scholz. Weidel je četvrta. U fokusu predizborne kampanje potencirala se borba protiv ilegalnih migracija, ali i ekonomski oporavak Njemačke i smanjenje birokratije. Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Passau u Njemačkoj kaže da će “AfD vjerovatno postati druga najveća stranka u nedjelju”.
- Ali, oni će ostati u opoziciji, jer su sve druge stranke isključile saradnju s njima. Međutim, vrlo zabrinjavajući trend rastućeg desnog populizma nastavlja se širom Evrope, kaže dr. Keil.
Ističe da će najveći izazov za Njemačku biti budućnost EU i odnosi sa Sjedinjenim Državama.
- Njemačka vanjska politika se rijetko mijenja. Međutim, Trump bi mogao iznuditi promjenu pozicija i Njemačke i EU, baš kao što vidimo u raspravama o Ukrajini. Potencijalna rješenja leže u većoj saradnji EU i većoj globalnoj ulozi, ali samo ako se evropski lideri dogovore. U suprotnom, Evropa, i Njemačka sa njom, rizikuju da budu zgnječene između novih politika velike sile, kaže naš sagovornik.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, regionu i politici proširenja, dr. Keil smatra da Evropska komisija ostaje posvećena proširenju iako Njemačka ostaje država koja pruža oklijevajuću podršku.
- Malo je vjerovatno da će se to promijeniti, jer proširenje nije prioritet za Njemačku, čak ni u odnosu na Ukrajinu. Ne mislim da će dolazak CDU na vlast napraviti razliku za BiH. Bojim se da će Njemačka biti fokusirana na druga pitanja, ističe dr. Keil.
Dr. Marika Djolai, članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi, kaže da su rezultati izbora u Njemačkoj dosta izvjesni.
- Očekuje se da će CDU/CSU koalicija osvojiti oko 30 posto glasova, dok se AfD iskristalisala kao potencijalno najjača opoziciona stranka i očekuje se da osvoji oko 20 posto glasova. SPD i Zeleni su na 15 posto. Sahra Wagenknecht Alliance (BSW), popularna u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, na oko četiri je posto, kao i FDP. Sve opcije postizbornih koalicija su moguće, od CDU/CSU - SPD, do CDU/CSU sa manjim strankama, a sa BSW-om su već u koaliciji na federalnom nivou. Iz iskustva semafor-koalicije znamo da ovaj aranžman može biti dosta problematičan. Uprkos kratkom koketiranju Merza sa AfD-om, sve stranke su podvukle da neće ulaziti sa AfD-om u koaliciju, ističe dr. Djolai.
Objašnjava da je Njemačka u ekonomskoj stagnaciji još od Covida, pa su sve stranke usaglašene u tome da je fokus na ekonomskom rastu - jedino se pristupi razlikuju.
- Nemačka traži finansijsku i ekonomsku stabilnost i dominaciju. SPD, Zeleni, CDU/CSU i FDP se zalažu za jaču i efikasniju EU, dok se BSW zalaže za decentralizaciju. CDU/CSU želi smanjenje EU birokratije i limitiranje striktne implementacije EU zakona. Nova komisija je kao prioritet stavila konkurentnost. Pobednik izbora će se morati fokusirati na ovo polje i na jačanje konsenzusa. CDU/CSU bi se verovatno fokusirala na jačanje EU institucija, ali i reforme da se podstakne efikasnost. Pod novim Trumpovim pretnjama, pobednik izbora će morati da se posveti jačanju evropskih veza i stabilnosti, naglašava dr. Djolai i dodaje da će nova vlada željeti da ojača poziciju Njemačke kao lidera.
Dr. Marika Djolai: Nova vlada će podržavati region zbog stabilnosti Evrope
Što se tiče naše zemlje i regiona, dr. Djolai smatra da je Njemačka zabrinuta oko situacije u Srbiji i da će nova vlada pažljivo pratiti šta se dešava.
Proces proširenja
- Tokom kampanje fokus je bio na Ukrajini, što će sa Trumpovom politikom i pregovorima sa Rusijom zahtevati još više angažmana. Evropi i Nemačkoj je stalo da se destabilizacija Srbije ne prelije u BiH. Zbog evropske sigurnosti, nova vlada će nastaviti da podržava region. CDU/CSU će možda zahtevati rekalibraciju politike proširenja, a SPD, Zeleni, levica, podržavaće priključivanje na osnovu zasluga, što su i predstavili u kampanji, ističe naša sagovornica i dodaje da Zapadni Balkan nije bio prioritet ni tokom izborne kampanje.
Nije uvjerena da će nova vlada biti popustljiva prema Zapadnom Balkanu. Napredak na putu ka EU za sve zemlje, uključujući i BiH, zasnivat će se na ispunjenju uslova.
