Njemačka diže "zidove": Migracijski tokovi probudili populiste, Balkan u čekaonici
Put u bolji život pun je prepreka/EPA
Nova vlada Savezne Republike Njemačke odobrila je dvogodišnje stopiranje mogućnosti spajanja porodica osobama koje imaju supsidijarnu zaštitu. Prema objašnjenjima koje nudi migrando, supsidijarna zaštita primjenjuje se ako se ne može dodijeliti niti izbjeglička zaštita niti pravo na azil, a označava dozvoljen legalan boravak u Njemačkoj osobama koje su u opasnosti u matičnoj zemlji. Prvi put se odobrava na tri godine, a osobe sa tim statusom općenito imaju pravo podnijeti zahtjev za dozvolu nastanjenja ili naturalizaciju.
Pitanje spajanja porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom predmet je političkih rasprava dugi niz godina. Još 2015. tadašnja vlada Angele Merkel dala je bračnim partnerima, djeci i roditeljima osoba sa supsidijarnom zaštitom mogućnost spajanja porodica. Međutim, odluka je ukinuta godinu kasnije, a od 2018. ponovo aktivirana. Vlada je tada ograničila broj viza na 1.000 mjesečno - uz duge liste čekanja i teške birokratske procedure. Tokom 2024. odobreno je oko 12.000 viza za članove porodica osoba sa supsidijarnom zaštitom.
Vlada odlučila
Nova vlada, koju predvodi kancelar Friedrich Merz (CDU), odobrila je i ukidanje mogućnosti ubrzanog dobijanja državljanstva nakon tri godine boravka, produživši minimalni period čekanja na pet godina.
Već ranije je CDU, kao pobjednik izbora u Njemačkoj, uz sestrinsku CSU, najavio veliki zaokret u migracijskoj politici. Mediji su objavili da je u koalicionom sporazumu CDU/CSU i SPD-a definisano i da će se prepoloviti broj dozvola za zapošljavanje radnika sa Zapadnog Balkana, a nova godišnja kvota iznosit će 25.000 umjesto 50.000 dozvola. Prema podacima Zavoda za statistiku Njemačke, na koje se poziva Večernji list BiH, u prošloj godini je u okviru Pravila za Zapadni Balkan zaposleno približno 28.500 osoba. Iz naše zemlje taj broj je iznosio 5.517.
Uoči odluka o novim mjerama, savezni ministar unutrašnjih poslova Njemačke Alexander Dobrindt (CSU) za Bild je rekao da je kraj mogućnosti spajanja porodica osobama pod supsidijarnom zaštitom.
- Do sada je mjesečno do 1.000 osoba u sklopu programa spajanja porodica moglo useliti u Njemačku. Sada je tome kraj, rekao je Dobrindt.
Prema Weltu, Dobrindt želi da nacrti zakona prođu kroz Bundestag i Bundesrat prije početka ljetne pauze u julu. A prema porukama iz Njemačke, pitanje dvojnog državljanstva nije ugroženo. Član Bundestaga Adis Ahmetović (SPD) kaže nam da nova federalna vlada ostaje opredijeljena za dvojno državljanstvo osoba iz država Zapadnog Balkana, uključujući i BiH.
- Oni su dio našeg društva i želimo im odati priznanje ovom modernom regulativom o državljanstvu. Drago mi je da će se ovaj uspjeh, kojem sam mogao doprinijeti, nastaviti, ističe Ahmetović.
Kada je riječ o ubrzanom dobijanju državljanstva, Ahmetović ističe da je samo nekoliko pojedinačnih slučajeva do sada koristilo tu mogućnost nakon tri godine.
- U prošlosti je brza naturalizacija bila moguća tek nakon šest, a redovna nakon osam godina, objašnjava naš sagovornik.
Kaže i da sve druge reforme Zakona o državljanstvu iz prošlog zakonodavnog perioda ostaju netaknute, kao što je već pomenuto pitanje dvojnog državljanstva.
- SPD je u tom pitanju nadjačao CDU/CSU, poručuje Ahmetović.
Vlada Friedricha Merza pooštrava kriterije za određene grupe useljenika
Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Passau u Njemačkoj objašnjava da Njemačka poduzima oštrije mjere u vezi s pitanjem migracija - kako na svojim granicama - tako i u odnosu na vanjsku granicu EU.
- Pretpostavljam da će se od Zapadnog Balkana i BiH tražiti da primi više azilanata, jer im ni Njemačka ni Austrija, Slovenija ili Hrvatska, neće dozvoliti ulazak u zemlju. Dakle, može se očekivati da će više ljudi “zaglaviti” u Bosni i drugim zemljama Balkana. Imajući to u vidu, postavljaju se ozbiljna pitanja u vezi sa uspjehom novih njemačkih odbijanja. Tokom maja bilo je 1.800 odbijanja sa 4.000 kontrolnih graničnih tačaka - ne baš efikasno, objašnjava dr. Keil.
Ističe da osobe koji legalno borave u Njemačkoj i tamo rade bit će pogođene samo novim pravilima o državljanstvu.
- Vidjet ćemo šta će tačno stajati u Zakonu, ali plan je da se napusti trogodišnji put do državljanstva, a ima čak i onih koji tvrde da pet godina života u Njemačkoj i poznavanje njemačkog jezika na B2 nivou nije dovoljno. Ne mislim da će to bitno promijeniti stanje, jer je njemačkoj ekonomiji potrebna kontinuirana migracija kvalificiranih radnika, a ti kvalifikovani radnici žele perspektivu u zemlji u koju sele, ističe dr. Keil.
Naglašava da će odluka koja se tiče spajanja porodica utjecati samo na buduća spajanja. Osobe koje su već prošle proceduru u Njemačkoj neće biti podvrgnute novim mjerama. A postoji i zabrinutost da ograničavanje mogućnosti spajanja porodica možda i nije u skladu sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima koja štiti pravo na porodicu. Mišljenja je da će u novoj migracijskoj politici Njemačke staviti fokus na dvije stvari, a prva se odnosi na konkretne aktivnosti.
- Migracije su istaknuto pitanje u Njemačkoj, a krajnje desničarski AfD dosljedno tvrdi da etablirane stranke nisu uspjele u upravljanju onim što nazivaju migrantskom krizom. Dakle, mora se vidjeti da sadašnja vlada nešto čini, čak i ako to nije efikasno ili u ekonomskom interesu Njemačke, smatra dr. Keil.
Evropa sve privlačnija
Sa druge strane, uprkos ovom aktivizmu, naš sagovornik pretpostavlja da će se malo toga uistinu promijeniti.
- Migracije su globalni problem, a sa više sukoba, efekata klimatskih promjena, sa rastućim sigurnosnim pitanjima u Africi, na Bliskom istoku, u Ukrajini, Moldaviji, jugoistočnoj Aziji i drugim dijelovima svijeta, migracijski tokovi će se nastaviti. Kako Sjedinjene Države sve više zatvaraju svoje granice, Evropa će postajati sve istaknutija kao siguran i bogat raj za ljude koji traže bolji život. Istovremeno, to će nastaviti da podstiče populističke reakcije u Evropi i nehumana rješenja poput onog između Italije i Albanije, kaže dr. Keil.
Zaključuje da će biti sve više eksternalizacije upravljanja migracijama, kao što je to već učinila EU sa Turskom, Tunisom i Libijom. A to bi, poručuje, moglo utjecati i na balkanske zemlje.
