Nikšić: Nismo spremni na dodatne ustupke po pitanju Izbornog zakona, HDZ-ov prijedlog...
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je kako je i za stranke Trojke Izborni zakon prioritet, ali da HDZ-ov prijedlog 'ne sadrži nijednu odredbu kojom bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, iako je njihovo provođenje prioritetni zahtjev u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Naveo je kako je Trojka napravila značajan ustupak, jer je indirektnim modelom umanjuju šanse za izbor kandidata stranaka koje se zalažu za građanski koncept uređenja države.
- U razgovorima oko nove koalicije nije postavljan uvjet usvajanja novog teksta Izbornog zakona. Ali da se prvo podsjetimo zašto se pravi nova koalicija. Razlog je rušenje ustavnog poretka od SNSD-a i njihovih satelita, pokušaj provođenja u djelo separatističkih ambicija i najozbiljnije ugrožavanje mira od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. U svim razgovorima koje smo vodili s onima koji ne podržavaju takvo ponašanje, složili smo se da mir, stabilnost i europski put Bosne i Hercegovine nemaju alternativu, rekao je Nikšić za Bljesak.info.
Kaže kako se, u okviru projekta uklanjanja s pozicija onih snaga koje podrivaju pravni poredak i blokiraju evropski put, SDP nikada nije stavljao stranačke interese ispred općeg dobra – očuvanja mira i osiguravanja nastavka europskog puta Bosne i Hercegovine.
- Naš prioritet je usvajanje dva preostala evropska zakona, državnog budžeta i rješavanje pitanja Plana rasta, čim se otvaraju stotine miliona, pa i milijardi KM investicija za naše građane. Na putu ostvarenja tih ciljeva, naišli smo na razumijevanje i konstruktivan pristup dijela političkih stranaka iz RS, koji su prepoznali potrebu da konačno krenemo naprijed – radeći u interesu svih građana, usvajajući evropske zakone koji nikoga ne ugrožavaju, a svima mogu pomoći. To smo prepoznali kao dovoljno snažan temelj za ozbiljan dijalog i njihovo uključivanje u parlamentarnu većinu, kaže Nikšić.
Navodi kako su svoje opredjeljenje već potvrdili konkretnim djelima – podrškom evropskim zakonima u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, zakonima koje su prethodno usaglasili sa SNSD-om, a koje je upravo taj SNSD kasnije pokušao oboriti.
- Od tog trenutka postalo je jasno da partnerstvo s opozicijom iz RS nije samo moguća opcija, već nužnost – ako zaista želimo pokrenuti proces pregovora o pristupanju Evropskoj uniji i omogućiti pristup fondovima koji donose koristi svim našim građanima. Kasniji razvoj događaja, sve izraženija radikalizacija i antidaytonsko djelovanje SNSD-a, dodatno su učvrstili naše uvjerenje da je takav kurs ispravan i neophodan, navodi Nikšić.
Govoreći o prijedlogu Izbornog zakona, kaže kako su već jasno obrazložili razloge zbog kojih ga smatraju neprihvatljivim.
- Ovaj prijedlog ne sadrži nijednu odredbu kojom bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava, iako je njihovo provođenje prioritetni zahtjev u procesu pristupanja BiH EU. Podsjećam da je, u skladu s Ustavom BiH, primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola obvezujuća i ima primat nad svim drugim zakonima i propisima. Otvoreni smo za dijalog i spremni na traženje rješenja, ali ono mora ispunjavati barem minimalne standarde koje je pred nas postavio Evropski sud za ljudska prava, posebno u pogledu pune primjene odredbi Konvencije. Važno je podsjetiti da je sud svojim presudama naglasio da "smatra da se nijedna vrsta različitog postupanja koja se isključivo ili u kritičnom obimu zasniva na etničkom porijeklu pojedinca ne može objektivno opravdati u savremenom demokratskom društvu", te dalje "da se ustavne odredbe koje čine aplikante nepodobnim da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo također moraju smatrati diskriminatorskim". Sud je u više presuda zaključio da je obveza vlasti svakom pojedincu "osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima", uz izričitu uputu o obavezi izmjene Ustava Bosne i Hercegovine kako bi se presude provele, navodi Nikšić.
Kaže kako prijedlog koji su dobili, kreira asimetričnost na najvišem nivou, u jedinoj instituciji u kojoj dosad imamo jedinstven način biranja iz oba entiteta.
- Toga se mi u SDP-u nismo spremni odreći, rekao je.
Naveo je kako SDP BiH ima prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
- Što se tiče opcija oko izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u septembru 2023. smo predstavnicima HDZ-a BiH dostavili naš radni prijedlog izmjena Ustava Bosne i Hercegovine, posljedično i entitetskih Ustava. Spremni smo prihvatiti indirektan izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine kroz Parlament Bosne i Hercegovine. To je značajan ustupak s naše strane, jer se indirektnim modelom umanjuju šanse za izbor kandidata stranaka koje se zalažu za građanski koncept uređenja države. Ipak, spremni smo i na tu opciju – opciju koja je prihvatljiva HDZ-u, a koju su ranije i opozicijske stranke, prvenstveno SDA, priznavale kao prihvatljivu. Podsjećam, međutim, da je za njenu realizaciju neophodno izvršiti i izmjene Ustava Bosne i Hercegovine, što zahtijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu, kaže Nikšić.
Uvjeren je da prijedlog koji su iznijeli predstavlja uravnoteženo rješenje koje uvažava različite stavove, ali i osigurava provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava.
- Ipak, na naš prijedlog nikada nismo dobili odgovor, dok su stranke iz RS jasno poručile da ne prihvataju model indirektnog izbora. Mi nismo spremni na dodatne ustupke niti na još jedno asimetrično rješenje, jer smatramo da je već i ovaj prijedlog značajan iskorak koji pokazuje našu spremnost na kompromis – istu takvu spremnost očekujemo i od drugih, kroz napuštanje apsolutističkih stavova, rekao je.
Na pitanje kako se čini se da je na iskušenju koalicija Trojke i HDZ-a BiH te je li izmjena dijela Izbornog zakona preduvjet nastavka funkcioniranja vlasti do kraja ovog mandata, Nikšić kaže kako je što se tiče Trojke, izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine također prioritet''.
- Smatramo da to nije pitanje vitalnog interesa jednog naroda, već interes cijele države. Svjesni smo brojnih nedostataka postojećeg zakona – potrebna nam je veća transparentnost i snažnija zaštita biračkog prava, kako bi svaki glas bio uračunat u skladu s voljom glasača, a ne brojača. To je temelj demokratije: izborni rezultat mora odražavati stvarnu volju građana, a ne onih koji upravljaju izbornim procesom. Presude Evropskog suda za ljudska prava jasno ukazuju na potrebu izmjena u izbornom sistemu za više nivoa vlasti, i te poruke moraju biti adresirane. Čujemo i razumijemo i drugačije stavove, i spremni smo da zajedno tražimo rješenja. A da bi rješenja zaista bila zajednička, svi moramo biti spremni da slušamo – jedni druge, ali i Evropsku uniju i evropske sudove – ukoliko zaista želimo dokazati da smo evropski orijentirana vlast, kaže Nikšić.
Upitan je li kriza kojoj svjedočimo prouzrokovana djelovanjem visokog predstavnika ili je riječ o dubljim problemima i što može dovesti do relaksacije odnosa u BiH, Nikšić kaže kako su krizu izazvale vlasti RS.
- Trebam li vas podsjećati da je SNSD osporavao odluke i prethodnog visokog predstavnika, čiji legitimitet nisu dovodili u pitanje? Osporavali su dakle i odluke prethodnika, pa su donošena kojekakva autentična tumačenja odluka visokog predstavnika ne bi li se umirili separatistički apetiti i nerazumno ponašanje. Naravno, svi smo se nadali da će vlasti iz ovog dijela države uvidjeti da nam treba mir i stabilnost, te da je prošlo vrijeme besmislene destrukcije i beznađa. Nažalost, umjesto shvatanja da je vrijeme rušenja prošlo i da je došlo vrijeme da gradimo zemlju, da gradimo odnose, Dodik i njegovi sljedbenici su otišli u krajnji ekstrem osporavanja najviših institucija uspostavljenih Ustavom i Daytonskim sporazumom, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i visokog predstavnika, a onda i drugih pravosudnih institucija države. SNSD-ov rušilački pohod i držanje cijele zemlje, a naročito građana RS, taocima njihove sebične politike je najveći uzrok trenutne krize. Relaksaciju može donijeti potpuno odstranjenje antiustavnih elemenata iz vlasti, deblokiranje rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, te usvajanje preostalih zakona na evropskom putu, kako bi se u posljednji trenutak ukrcali u vlak kojem je krajnje odredište Evropska unija, rekao je Nikšić.
