Nikola Lunić: Dodik se udvara SAD-u, a ostaje ruski igrač

Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt odlučio je okončati mandat. O tome šta Schmidtov odlazak znači za BiH i region, govorio je u našem podcastu konsultant za geopolitiku i bezbjednost Nikola Lunić, koji smatra da je Zapadni Balkan dovoljno miran da se ne očekuje direktan sukob među državama regiona. No, upozorio je na mogućnost stvaranja geopolitičke praznine koju bi mogle iskoristiti velike sile.

- Moramo se čuvati geopolitičke praznine, jer bi veliki igrači tada projektovali svoje interese na Balkanu, rekao je Lunić.

Ratovi i marionete

Govoreći o BiH, ocijenio je da je zemlja trenutno slaba karika zbog hibridnih djelovanja koja su, kako tvrdi, usmjerena na etničke, vjerske i nacionalne razlike.

- Nije postignuto poverenje koje bi bilo očekivano 30 godina nakon rata, naveo je Lunić, dodajući da bi BiH u ovakvom geopolitičkom trenutku trebala imati jedinstvenu vanjsku politiku i snažniji nivo multikulturalizma i multikonfesionalnosti.

Razgovor se potom prebacio na stanje u Srbiji, pa je Lunić govorio o dubokoj političkoj podijeljenosti i studentskom pokretu koji mjesecima izaziva pritisak na vlast Aleksandra Vučića. Ocijenio je da je Srbija podijeljena na dvije snažne političke struje i upozorio da se kriza mora riješiti isključivo demokratskim putem.

- Društvena kriza i dalje traje u Srbiji. Mora se razrešiti isključivo na izborima i voljom građana, jer druga opcija društvu nije prihvatljiva. Druga opcija su sukobi ili neka vrsta građanskog rata, a to nikome nije u interesu, kazao je Lunić, dodavši da vlast u Srbiji opstaje, prije svega, zahvaljujući popularnosti Aleksandra Vučića.

- Vlast opstaje isključivo i samo na političkom rejtingu jednog čoveka, a to je Aleksandar Vučić, koji i dalje zadržava određeni vid popularnosti među svojim biračkim telom. Za razliku od SNS-a kao vladajuće partije, rekao je.

Komentirajući Vučićeve tvrdnje o mogućoj prijetnji iz saveza Hrvatske, Albanije i Kosova, Lunić je takve tvrdnje nazvao parodijom.

- Hrvatska, Kosovo i Albanija napravili su sporazum o saradnji u oblasti odbrane, ali u tom sporazumu se eksplicitno kaže da ta saradnja neće uticati na već preuzete obaveze tih država. To nije nikakva vojna alijansa, nego saradnja u oblasti odbrane i ništa više od toga, rekao je Lunić i dodao da Srbija već ima sličan memorandum s Hrvatskom još od 2011. godine.

Govoreći o odnosu Srbije prema NATO-u i Evropskoj uniji, Lunić je ustvrdio da je zemlja istovremeno i daleko i blizu integracija.

- To znači da evropske i evroatlantske integracije zavise uglavnom od volje političke elite. Ukoliko bi Trumpova administracija postavila uslov ili želju da Srbija ide prema NATO-u, mogu garantovati da bi Srbija mogla biti u NATO-u za šest meseci. Za EU isto tako, ispunjavanje svih uslova može da ide takvim tempom da to do sada nije viđeno. Međutim, u praksi nedostaje volja političke elite, rekao je.

Poseban dio razgovora odnosio se na promjene unutar NATO-a i odnose Donalda Trumpa prema evropskim saveznicima. Lunić smatra da se SAD postepeno okreću indopacifičkom regionu i rivalstvu s Kinom.

- Najopasniji rat je onaj koji još nije počeo, a to je između Kine i Tajvana, rekao je.

Govoreći o mogućem povlačenju dijela američkih snaga iz Evrope, naveo je da Evropa pokušava graditi vlastitu sigurnosnu arhitekturu.

- Nemačka planira da postane najveća konvencionalna sila Evrope. Postavila je kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročni ciljevi, odbrana i otpornost, srednjoročni razvoj sveobuhvatnih vojnih sposobnosti i dugoročni cilj im je globalna tehnološka superiornost. Ne treba potceniti nemačke finansijske i demografske mogućnosti. Evropa se menja, istakao je Lunić.

Upozorio je i da je Rusija imala ogroman utjecaj na promjenu evropske politike prema sigurnosti.

- Rusija je praktički učitelj Evropi. Pokazala je da Evropa mora voditi računa ne samo o demokratskim pravima nego i o bezbednosti. I upravo tu se sada Evropa suočava sa svojim najvećim strahovima, rekao je.

Na pitanje šta očekuje od rata u Ukrajini, odgovara da prestanak nije moguć u skorije vrijeme.

- Rat je neverovatno brzo evoluirao u Ukrajini. Tome svedoči celi svet i sada su Ukrajina i Rusija, nažalost, najobučenije vojske sveta. Oni koriste takvu tehnologiju o kojoj NATO i zapadne razvijene zemlje tek treba da uče, jednom jeftinom načinu ratovanja sa sofisticiranom tehnologijom. Tehnološki razvoj je doveo do toga ne da rat bude brži, nego da ratovi budu jeftiniji, poručio je Lunić i kazao kako smatra da Moskva na Zapadnom Balkanu želi zadržati destabilizaciju i da joj to posebno uspijeva kroz srpski politički faktor.

Posebno je govorio o Miloradu Dodiku, kojeg vidi kao važan instrument ruskog utjecaja u regionu.

- On je marioneta hibridnog dejstva Rusije u regionu Zapadnog Balkana. Mislim da se tog hibridnog uticaja Rusija neće odreći tako lako, kazao je Lunić.

Govoreći o odnosima Dodika i Vučića, cijeni da oni nisu potpuno usklađeni, posebno nakon ukidanja američkih sankcija Dodiku.

Kada je riječ o BiH i NATO-u, Lunić je više puta ponovio da bi članstvo u NATO-u bilo korisno za zemlju i cijeli region.

- Ukoliko Trump bude želeo da BiH vidi kao deo NATO-a, BiH će biti u NATO-u. Mislim da je to u ovom trenutku u nacionalnom interesu BiH, da bude ne samo sastavni deo EU u dogledno vreme nego i NATO-a. Ali, mislim isto tako i za Srbiju, rekao je Lunić.

Šta za Vučićev i Dodikov politički rejting znači promjena vlasti u Mađarskoj?

- Znači jednu vrstu gubitka partnera od poverenja u strukturi EU. Orban i Orbanova administracija je u Bruxellesu, pa i u Strasbourgu, uvek branila Srbiju i Dodika od svih napada evropskih parlamentaraca, pre svega. Međutim, sa druge strane moramo isto tako biti svesni činjenice da EU nije do kraja u političkom smislu harmonizovana. Dodik i Vučić se sada okreću MAGA pokretu i Trumpovoj administraciji. Mislim da bi Srbija, kao i Dodik, mogla napraviti veoma blizak odnos s vašingtonskom administracijom koja ne gleda uvek blagonaklono prema Bruxellesu, ali često gleda blagonaklono prema Putinu, poručio je Lunić.

Manipulacije državama

Osvrnuo se i na snažne veze Srbije i Izraela, posebno nakon dolaska Trumpove administracije. Ukoliko bi se promijenila geopolitička slika na Balkanu, Lunić smatra kako su velike šanse da Srbija izađe iz statusa vojne neutralnosti.

- Uključila bi se u savez sa Izraelom, Grčkom i Kiprom, koji su oni sklopili i u koji hoće zvanično da uvedu i SAD. Beograd i Tel Aviv možda nikada u istoriji nisu imali ovako dobre odnose kao sada, rekao je Lunić, uz napomenu da bi Trump prije želio vidjeti Srbiju kao bliskog saveznika Izraela nego kao članicu NATO-a.

Ipak, na pitanje treba li se BiH plašiti Srbije, odgovorio je odrično.

- Srbija nema vojnih sposobnosti ni u demografskom ni u finansijskom smislu da vodi neke velike ratove, rekao je Lunić, ali i upozorio da opasnost dolazi iz mogućnosti manipulacije državama u širem geopolitičkom sukobu.

- U jednoj geopolitičkoj histeriji svi se trebamo plašiti kako će koje zemlje biti izmanipulisane i kako će se iskoristiti njihovi potencijali, kazao je i razgovor zaključio time da budućnost regiona vidi unutar euroatlantskih integracija.