“Nikada više”: UN i svijet obilježili 30 godina od genocida u Srebrenici
Genocid u Srebrenici nepobitna je činjenica/FENA
Svijet danas zna: genocid u Srebrenici nepobitna je činjenica. Žrtve, porodice žrtava i preživjeli zaslužuju trajno sjećanje, poštovanje i uvažavanje. Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju je prošle godine usvojila Generalna skupština UN-a, probudila je svijest čovječanstva. U sjedištu UN-a u New Yorku, u dvorani Generalne skupštine,danas je službeno obilježen Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. Međunarodni dan sjećanja obilježava se i bit će obilježen širom svijeta. To je najmanje što se 30 godina nakon genocida u Srebrenici može uraditi.
Trajno sjećanje
Domaćin komemoracije Robert Skinner iz Odjela za globalne komunikacije UN-a istakao je da u ime svih izražava duboko poštovanje porodicama žrtvama i preživjelima.
- Cijenimo hrabrost koja je potrebna kako biste podijelili svoja sjećanja na vaše voljene, istakao je Skinner i poručio da nikada ne smijemo zaboraviti više od 8.000 dječaka i muškaraca koji su mučeni i ubijeni, i djevojaka i žena koje su prisilno raseljene, silovane i ubijene.
U ime generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa obratio se Earle Courtenay Rattray, šef kabineta iz izvršne kancelarije generalnog sekretara.
- U julu 1995. više od osam hiljada bošnjačkih dječaka i muškaraca je sistemski odvojeno od svojih porodica, smaknuto i zakopano u masovne grobnice, a hiljade žena, djece i starijih je prisilno raseljeno. Cijela generacije je izgubljena. Namjera je bila eliminisati bosanske muslimane u Srebrenici. Danas se sjećamo i odajemo počast žrtvama. Iskazujemo divljenje i zahvalnost za hrabrost, snagu i odvažnost porodicama žrtava i preživjelima, poručio je Courtenay Rattray.
Rekao je da su prije 30 godina i UN i svijet izdali ljude Srebrenice.
- Taj kolektivni neuspjeh nije bio slučajnost historije, bio je rezultat politika propagande i međunarodne indiferentnosti, istakao je Rattray.
On je naglasio i to da je Tribunal utvrdio da je krivična odgovornost za genocid individualna i ne može biti pripisana etničkoj, religijskoj ili drugoj grupi ili cijeloj zajednici. Podsjetio je i da je Međunarodni sud utvrdio da države imaju obavezu da spriječe genocid. Naglasio je da se mora osigurati da se glas preživjelih Srebreničana i porodica žrtava konstantno čuje. Predsjednik 79. zasjedanja Generalne skupštine UN-a Philemon Yang obratio se videoporukom u kojoj je istakao da je Srebrenica jedno od najmračnijih poglavlja u zajedničkoj historiji.
- Međunarodni sudovi su prepoznali ove svirepe zločine kao genocid, rekao je Yang i podsjetio na riječi nekadašnjeg generalnog sekretara UN-a Kofija Annana da će tragedija Srebrenice zauvijek progoniti historiju UN-a.
Naglasio je da se takva zvjerstva više nikada ne smiju ponoviti. Član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović istakao je da je dužnost i obaveza dosljedno implementirati sadržaj Rezolucije.
- Govorim u ime onih koji žele istinu, u ime onih koji, uprkos patnji i nepravdi, ne mrze i ne pozivaju na osvetu, u ime onih koji vole i ponosni su na Bosnu i Hercegovinu, u ime pravde, mira i pomirenja zasnovanog na istini, poručio je dr. Bećirović.
Upozorio je da, nažalost, rukovodstvo Srbije i dalje negira presude sudova UN-a.
- Apsurdno je da članica ove međunarodne organizacije negira presude UN sudova. To je nelogično, nemoralno i neprihvatljivo, istakao je dr. Bećirović.
Poručio je da rukovodstvo Srbije ne želi da se suoči sa istinom i odbije ideologije i politike koje su dovele do genocida. Naglasio je i da Srbija ne želi da se distancira od ratnih zločinaca, već da pokušava napraviti heroje od njih.
- Dignitet i čast svakog naroda se čuva kroz osudu ratnih zločinaca. Ne stavljamo znak jednakosti između ratnih zločinaca i cijelog naroda. Poštujemo susjednu Srbiju i njene građane. Mi želimo mir i saradnju. Uprkos agresiji i udruženom zločinačkom poduhvatu, BiH ima budućnost. Možemo graditi modernu, demokratsku i prosperitetnu državu. Ne tražimo osvetu, tražimo istinu i pravdu. U sjedištu UN-a, gdje su usvojene brojne konvencije o ljudskim pravima, imamo civilizacijsku obavezu svjedočiti istinu i biti na strani žrtava, a ne ratnih zločinaca, rekao je dr. Bećirović.
Specijalna savjetnica UN-a za prevenciju genocida Pramila Patten obratila se videoporukom u kojoj je istakla da je prošlo 30 godina nezamislive boli, 30 godina borbe za istinu i pravdu.
- Zahvaljujući nevjerovatnim zaslugama i hrabrosti preživjelih majki Srebrenice, danas obilježavamo 11. juli kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid, poručila je Patten.
Naglasila je važnost prevencije genocida i upozorila na problem negiranja genocida i slavljena ratnih zločina kao heroja. Predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munira Subašić, kojoj su u genocidu ubijena 22 člana porodice, istakla je da je teško živjeti sa boli u duši i svjedočiti negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.
- Naša djeca, koja su željela da žive, ubijena su samo zato što su se drugačije zvala, što su muslimani. Svijet i Evropa su nijemo posmatrali. Majke nisu stale, nisu čekale da im neko donese pravdu. Ustale smo i rekle da su naša djeca bila nevina, a ubijena su i neko mora odgovarati za to, rekla je Subašić i istakla da je 5.500 djece ostalo siročad.
Neka djeca su izgubila oca, a neka oba roditelja. Djeca su svjedočila i ubistvima svojih očeva i silovanjima svojih majki. Djeca koja su rođena nakon što su im očevi ubijeni nemaju ni njihove fotografije i pitaju se i danas da li liče na svoje očeve.
- Mi smo kao majke uspjele da tu djecu, iako su preživjela genocid sa nama, odgojimo bez mržnje i želje za osvetom. I šaljem poruku svim majkama svijeta da uče od nas, jer djecu rađamo iz ljubavi i djecu u ljubavi i moramo odgajati, rekla je Subašić i istakla da kada majci ubijete dijete, ubili ste dio nje.
Prisutnima je potom prikazan video u kojem su poruke preživjele djece Srebrenice, a kojima su u genocidu ubijeni najbliži članovi porodice. Video “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije” pripremili su Memorijalni centar Srebrenica i BIRN. Asistentica za međunarodnu saradnju pri Memorijalnom centru Srebrenica i predstavnica mladih iz Srebrenice Mirela Osmanović podsjetila je da je Srebrenica bila zaštićena zona UN-a.
- U samo nekoliko dana to obećanje o zaštiti je nestalo. Uslijedila je kampanja istrebljenja. Moja dva brata su ubijena. Velid i Ahmedin. Velid je imao 17, a Ahmedin 15 godina. Njihovi ostaci su vremenom pronađeni, ali ne u cijelosti. I danas njihova tijela nisu kompletirana, rekla je Osmanović.
Potom je Uma Čizmić na violini izvela “Srebrenički inferno”. Stalni predstavnik BiH pri UN-u u New Yorku, ambasador prof. dr. Zlatko Lagumdžija, u svom govoru podsjetio je na važnost Rezolucije koja daje dodatnu snagu svima koji rade na njenoj implementaciji.
- Rezolucija nam daje dodatnu snagu da nastavimo rad na njenoj primjeni, da presude Haškog tribunala o genocidu u Srebrenici premjestimo iz sudnica u učionice, na putu ka istini, pravdi, pomirenju i prevenciji genocida širom svijeta, rekao je ambasador prof. dr. Lagumdžija i upozorio na opasnost koju nosi negiranje genocida: “Nažalost, genocid u Srebrenici i dalje se osporava. Mi moramo biti čuvari istine.”
Posebno se osvrnuo na simbol komemoracije - Cvijet Srebrenice.
- Cvijet Srebrenice simbol je sjećanja i neumorno nas podsjeća i šalje jednostavnu poruku: Srebrenica se ne smije ponoviti. Nikome. Nigdje. Nikada, zaključio je dr. Lagumdžija.
U sjedištu UN-a otvorena je izložba “Naslijeđe nade nakon genocida u Srebrenici: Putovanje nove generacije”, koju su organizovali Memorijalni centar Srebrenica i Stalna misija BiH pri UN-u, uz podršku UN-a. Tom prilikom je poručeno da izložba pokazuje mlade ljude, one koji su preživjeli genocid kao djeca i one koji su rođeni nakon njega.
Moralna odgovornost
Ministar vanjskih poslova naše zemlje Elmedin Konaković naglasio je da je izložba više od sjećanja.
- To je živi svjedok otpornosti, dostojanstva i trajnog duha onih koji nastavljaju nasljeđe. Iza svakog broja stoji ime, san, prekinuti život - ljudi koji su zaslužili pravdu, rekao je ministar Konaković.
Poentirao je da sjećanje na genocid nije samo historijska dužnost već i moralna odgovornost. Zaključio je da izložba poziva sve nas da branimo istinu, pružamo podršku preživjelima i edukujemo buduće generacije, kako bi “Nikada više” zaista značilo “Nikada više”.
