"Nevidljiva" Trišić Babić: Dodik je stvorio zid ljudi, moje imenovanje nije lična želja
Ana Trišić-Babić: Dosljedno ponavljanje Dodikovih stavova
Inače "nevidljiva" v.d. predsjednice RS-a Ana Trišić Babić odlučila je da nešto kaže za medije. U intervjuu za Glas Srpske govorila je o trenutnoj situaciji u RS-u, kao i o političkim odnosima u BiH.
Sudeći prema njenim izjavama, Trišić Babić je dobro naučila sve lekcije koje je dobila od svog "gazde" Milorada dodika. Sve njegove stavove o tome kako svi rade na rušenju RS-a, kako u tome prednjače "političko Sarajevo" pomognuto nekolicinom Srba iz opozicije i međunarodnim predstavnicima, je vjerno ponovila. Očekivano, ponovila je i stavove kako Christian schmidt "nije visoki predstavnik".
U svom mitomanskom zanosu, a u kontekstu obilježavanja neustavnog praznika 9. januara, Trišić Babić je nekako uspjela uporediti Srbe u BiH sa Jevrejima za vrijeme Holokausta. To što je ovo poređenje ne samo neumjesno, nego i neistinito, jer se pozicija Jevreja u nacističkoj Njemačkoj i Srba u BiH "ni pod razno" ne mogu uporediti, ovoj Dodikovoj poslušnici nije ni najmanje zasmetalo.
A da bi besmislenost dostigla vrhunac, u sve je uspjela još dodati i srednjevjekovnu Bosnu.
Bez iznenađenja
- Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar. Osim toga, 9. januar nije datum koji je za Srbe važan isključivo u kontekstu Republike Srpske kao političke zajednice. To je i dan Svetog Stefana, prvomučenika među hrišćanima. On je bio krsna slava Nemanjića, ali i Tvrtka Kotromanića. Kao takav, 9. januar predstavlja dubok i nesporan temelj srpskog identiteta u BiH, mnogo stariji i snažniji od savremenih političkih odluka. Ako neko misli da će administrativnim zabranama umanjiti značaj 9. januara za Srbe, onda bi, tom logikom, mogao da krene i u zabranu djela “O upravljanju carstvom” Konstantina Porfirogenita, koje ovaj prostor nedvosmisleno vezuje za srpski narod. Jer i to, iz današnje perspektive, može “kvariti” nečiju predstavu o sebi. To je, naravno, apsurd. Istorija se ne ukida dekretima, a identiteti se ne brišu zabranama i svaki pokušaj u tom pravcu više govori o nesigurnosti onih koji ga pokušavaju, nego o Srbima i 9. januaru, rekla je Trišić Babić.
Govorila je i o tome kako je došlo do toga da ona bude imenovana za v.d. predsjednicu RS-a i zašto je pristala da preuzme funkciju.
- Nije to bio ni trenutak velikog iznenađenja ni osjećaj da je nešto što mi “pripada”. Republiku Srpsku decenijama vodi tim ljudi koji je selektovao Milorad Dodik, i to je činjenica koju mnogi, koji su opsesivno napadali njega misleći da će time srušiti RS, jednostavno ne žele ili ne mogu da razumiju. On je izgradio zid ljudi koji dijele istu ideju, vrijednosti i isti odnos prema RS. Moje imenovanje za vršioca dužnosti nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Dodika da taj posao obavlja pune četiri godine i to duboko poštujem. Ali kao dio njegovog tima, kao i svi drugi, bila sam spremna da preuzmem odgovornost u trenutku kada je pritisak na njega, kroz očiglednu zloupotrebu pravosuđa, došao u samom finišu višegodišnje diplomatske aktivnosti RS na geopolitičkom planu. Ta aktivnost imala je epicentar u zajedničkom radu i sa Željkom Cvijanović, i moj izbor je bio i logična posljedica trenutka u kojem se sve to dešavalo. Nije bilo vremena za lične kalkulacije, bilo je važno da institucije ostanu stabilne i da politika RS ne stane, dodala je Trišić Babić za Glas Srpske.
Dodikova poslušnica komentarisala je i odluku Centralne izborne komisije o poništavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS-a na 136 biračkih mjesta. I u vezi sa ovim pitanjem slijepo je slijedila Dodikove lekcije, rtako da je, prema njenoj izjavi, CIK dio zavjere sa ciljem navodnog rušenja Dodika i RS-a.
Jedinstven stav
- Kada se stvari posmatraju u širem kontekstu, ta odluka CIK-a nije izolovan incident, već dio jednog kontinuiteta. S jedne strane imate izjave bošnjačkih političara u Parlamentarnoj skupštini BiH koji otvoreno govore da im “treba samo pet Srba” da upravljaju cijelom državom. S druge, imate javne pozive pojedinih srpskih političara da se u izbornoj noći u Banjaluci izazovu nemiri da bi se osporila pobjeda Siniše Karana. To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi RS i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju u dejtonskoj BiH, uz pomoć malog broja Srba koji, frustrirani izostankom demokratskih pobjeda, u toj želji vide prečicu ka vlasti. Sarajevo me ne iznenađuje, ali me ti malobrojni Srbi čine tužnom. Republika Srpska je dovoljno zrela da u njoj možemo imati različita politička mišljenja, ali moramo imati jedinstven stav oko civilizacijskog minimuma koji nam se pokušava oduzeti – naših izbora i naših institucija. Odluka CIK-a je, u tom smislu, logičan dio te politike i tog narativa, sa namjerom da se Srpska gurne u krizu iz koje bi izašla oslabljena. Na sreću, građani su mudriji od toga, rekla je trišić Babić.
