Nešto ovdje "žestoko smrdi": Sve manje ljudi, sve više birača

U Bosni i Hercegovini danas su u sedam sati otvorena glasačka mjesta na kojim će birači moći glasati na sedmim lokalnim izborima od Dejtonskog mirovnog sporazuma. U zaključeni Centralni birački spisak (na dan 1. oktobar u ponoć) upisano je ukupno 3.283.380 birača koji će moći ostvariti svoje pravo na biralištima.  (Mustafa Öztürk - Anadolu Agency)/Mustafa Öztürk
Kako su "skrojeni" spiskovi/Ilustracija
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

U BiH se neprestano govori kako nam odlaze ljudi iz zemlje. Spominju se desetine hiljada ljudi koji napuštaju BiH. Svakog mjeseca ostanemo bez jednog omanjeg grada, rečenica je koju vrlo često možemo čuti od domaćih političara.

Međutim, ako je suditi prema zvaničnim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija, nas je sve više i više. Uporedili smo podatke o broju birača od prije dvije godine i one koje je CIK objavila u Odluci o zaključivanju Centralnog biračkog spiska za lokalne izbore 2024. godine, koja je objavljena u maju ove godine. Poredili smo stanje u svakoj pojedinoj općini, odnosno "pročešljali smo podatke o broju birača od općine do općine. Na taj način, ako je vejrovati podacima CIK-a, broj birača u BiH za dvije godine je porastao za blizu 129 hiljada.

Ovo nije i jedina nelogičnost koja se nameće nakon ovog poređenja. Posebno ako ove podatke uporedimo sa onima koje objavljuje Agencija za statistiku BiH. Naime, od održavanja posljednjih općih izbora, u oktobru 2022., do kraja marta ove godine, u BiH je ukupno umrlo nešto više od 37.000 ljudi. Istovremeno, pravo glasa zbog sticanja punoljetsva ove godine dobija 34.000 mladih osoba, jer ih je toliko rođeno u toku 2006. Dakle, trebalo bi nas biti oko 3.000 manje na bioračkim spiskovima.

Pri tome se ovdje radi samo o poređenju broja rođenih i umrlih. U obzir nisu uzeti ostali podaci koji utiču na demografiju, poput broja onih koji su se odrekli bh. državljanstva, ili onih koji su dobili bh. pasoš. Ako bi se i to gledalo, sigurno je da bi "minus" bio i veći od 3.000.

A nas je, podsjećamo, više za 129.000. Od tog broja, u FBiH ovo povećanje iznosi blizu 73.000, a RS-u 41.000. Ostalih 15 posto je posebna misterija. Tih 15.000 ljudi više je registrovano u Brčkom. U gradu koji je prije manje od dvije godine imao nešto više od 72.000 ljudi, broj birača je povećan za navedenih 15.000. Ponavljamo, radi se o poređenju podataka koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Da tu nešto "smrdi" pokazuju i podaci za neke općine i gradove sa daleko većim brojem stanovnika. Tako je broj birača u Tuzli i Bijeljini, koji su imali netto manje od 110.000 birača taj broj uvećan za dvije, odnosno tri hiljade. U sarajevskoj općini Novi Grad koja je imala oko 112 hiljada birača broj je uvećan za manje od 4.000. 

Pri tome, od 143 općine i grada u BiH, porast broja birača zabilježen je u njih 133. U samo 10 općina i gradova zabilježen je pad broja birača. Pri tome su ti brojevi zaista minorni. U svih 10 općina i gradova zajedno, od kojihe je samo jedna, Olovo u FBiH, broj birača je smanjen za ukupno 138. Id tig broja, u Olovu je "cijelih" pet birača manje. U Krupi na Uni, Srbcu, Donjem žabaru, Oštroj Luci, petrovu, Kneževu (Skender Vakuf), Gackom, Berkovićima i Ljubinju broj birača je amnjen za "nevjerovatnih" 128.

Brojni domaći i međunarodni zvaničnici govore kako treba čuvati integritet izbora, kako treba osigurati da izbori budu fer i pošteni. Za početak bi sse svi oni, uključujući i CIK, možda trebali pozabaviti brojevima koje smo naveli.