Nesporazum ili "pročitana" namjera: Da li će i FBiH postati "tamni vilajet"
Oko slobode medija u Federaciji BiH, izvještavanja ali i kritikovanja nema kockanja, samo je jedna u nizu poruka i reakcija koje su se čule ovih dana, a sve zbog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, kojeg će sutra razmatrati poslanici Predstavničkog doma federalnog Parlamenta.
Loša definicija
Najviše su ogorčeni novinari, za koje je, itekako, sporno dodavanje člana 193a kojim se propisuju novčane i zatvorske kazne do tri godine “za onog ko neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak, po zakonu, traži”.
Smatraju da bi usvajanje ovako predloženih izmjena zakona značilo uvođenje cenzure i onemogućavanje medija da dolaze do informacija i objavljuju ih, a koje su u interesu javnosti u FBiH.
Zastupnica SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Lana Prlić, koja je i predložila da se u izmjene Krivičnog zakona FBiH dodaju nove inkriminacije i novo krivično djelo neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, pojasnila je da se to ne odnosi na medije i da je u tom obrazloženju napravljena jedna vrsta nesporazuma. Poručuje da neće biti cenzure u medijima, te da se zabrane odnose na zaštitu žena od osvetničke pornografije. U konačnici, taj dio izmjena zakona, kako je pojašnjeno, nezgrapno je definisan, te će se doraditi kako bi se izbjegle sve nejasnoće.
- Imam informaciju i od kolega zastupnika i od Vlade FBiH da se amandmandski dodatno taj dio definiše, kako bi se jasno dalo do znanja da se ne bi uradila bilo kakva zloupotreba, odnosno manipulacija, pogotovo nad medijima čiji je primarni cilj izvještavanje. Ovim se putem izvinjavam zbog ovog, u najmanju ruku rečeno, nesporazuma, ali, što se mene tiče, dat ću sve od sebe da se to dodatno definiše, rekla je Prlić.
Admir Čavalić, šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, predložio je da se amandmanski briše član 38. prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH.
- Sloboda medija vrlo je bitna u čitavoj BiH, te je trebamo zaštititi. Zbog toga je Upravni odbor BH novinara naveo kako su navedene odredbe dosta široko postavljene i nejasno formulisane. Mogu u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, uviđaja policije na mjestima incidenata i zločina, kao i svih drugih javnih događaja ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti. Navedeni član je u suprotnosti sa pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografisanje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja prethodne saglasnosti od pojedinaca i/ili institucija, navodi se u obrazloženju amandmana.
Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, ističe da Direktivom Evropskog parlamenta i Vijeća od 14. maja 2024. nije predviđeno ograničavanje i ugrožavanje slobode medija i slobode izražavanja, do čega bi moglo dovesti usvajanje predloženog novog krivičnog djela “neovlašteno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka” u Krivičnom zakonu FBiH.
- Prostor za manipulacije i zloupotrebe mora biti maksimalno sužen, precizirala je Jurišić.
Ovakve i slične dileme teme su razgovora i na kantonalnim nivoima, kao na primjer u Unsko-sanskom kantonu, gdje Ministarstvo obrazovanja priprema novi zakon o informiranju. Međutim, u Bihaću su fokusirani na iznalaženje načina kako da novinari imaju u cijelosti zagarantovanu slobodu govora, uz primjese samoregulacije.
Tako će se novim kantonalnim zakonom tretirati netransparentni portali i anonimni profili na mrežama, za koje su, kroz praksu u ovom kantonu, ustanovili da u većoj mjeri ugrožavaju privatnost građana. Da bi stimulisali transparentnost u oblasti novih medija osnivačima i vlasnicima anonimnih portala, daju se određeni benefiti ako izađu iz anonimnosti.
Prema riječima Albijane Trnavci, sekretara Ministarstva obrazovanja USK-a i predsjednice radne grupe za izradu nacrta zakona o informisanju, novinari bi u ovom kantonu trebali dobiti status službenog lica.
Iz USK-a na primjedbe odgovaraju riječima da su koristili evropske prakse
- Medijski radnici USK-a mogli bi prvi imati status službenih lica i to je ono što zahtijevaju novinari u BiH, a što niko dosad nije ozbiljno razmatrao. Mi smo otišli korak dalje, smatram da smo taj segment dobro riješili i vjerujemo da će zakon naići na podršku kada se uputi u parlamentarnu proceduru, kaže Trnavci.
Jedan od novinara iz USK-a, koji je ujedno i vlasnik privatnog portala, Vahidin Durić kazao nam je da podržava ovaj nacrt zakona u USK-u, te da će tek nakon njegovog usvajanja ponovo aktivirati svoj portal.
- Novi zakon nam treba najviše zbog regulacije zaštite novinara koji se pridržavaju etičkog kodeksa i profesionalnog izvještavanja. I sâm sam bio meta čestih prijetnji i napada, uključujući izabrane predstavnike vlasti, međutim, ako novinari dobiju status službenog lica, dvaput će razmisliti prije nego nas napadnu, kazao nam je Durić.
Konkretne zamjerke
S druge strane, smatra da neodgovorno ponašanje pojedinaca u javnom medijskom prostoru, pogotovo na društvenim mrežama, treba biti pravno i finansijski sankcionisano.
Ipak, i nastojanja Ministarstva obrazovanja iz USK-a naišla su na kritike međunarodne zajednice i Udruženja novinara BiH, koji smatraju da bilo kakvi potezi na ograničavanju slobode govora i izražavanja mogu biti štetna po demokratiju.
No, umjesto općenitih proklamacija u Unsko-sanskom kantonu, očekuju da se prvo prouče njihovi materijali, te da im se dostave konkretne primjedbe sa prijedlozima.
Naime, svoj nacrt zakona su bazirali na konkretnim zakonskim rješenjima kakva postoje u Njemačkoj i susjednoj Republici Hrvatskoj. Moderne evropske zemlje odavno imaju uspješne regulative u ovoj oblasti, čime je u velikoj mjeri suzbijen govor mržnje, ali i narušavanje sigurnosti i privatnosti svakog građanina.
