Nenad Nešić je obećavao poslove na predizbornom skupu - Zbog toga je kažnjena njegova stranka
Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratskog narodnog saveza, na predizbornom skupu u Višegradu obećao je pomoć pri zapošljavanju u institucijama BiH ako stranka postigne dobar rezultat na izborima.
Zbog toga je DNS kažnjen s 3.000 KM i to zbog kršenja Izbornog zakona.
Opštinska izborna komisija u Višegradu (OIK) promijenila je svoju prvobitnu odluku, kojom je obustavila postupak na osnovu prijave Transparency Internationala (TI BiH), jer su smatrali da nema dovoljno dokaza. Centralna izborna komisija (CIK) uvažila je žalbu TI BiH i naredila OIK-u da ponovo razmotri slučaj, nakon čega je utvrđeno da je Nešić prekršio zakon.
TI BiH je prijavio Nešića CIK-u nakon što je dobio snimak s predizbornog skupa, na kojem je govorio okupljenima, pozivajući ih da donesu "dobar rezultat" i naglašavajući da ima dogovor s kolegama iz Vijeća ministara o zapošljavanju.
Na skupu je rekao: "Ne znam da li ste vidjeli, prije nekoliko dana je raspisan konkurs za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkuriše, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Savjetu ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Takođe, ima konkurs u SIPA-i, ima konkurs u DKPT. Pričamo o bezbjednosnim agencijama gdje ja mogu da uskočim na neki način."
OIK je prvotno smatrala da nema dokaza o kršenju zakona, no nakon CIK-ove intervencije, preispitali su svoj stav i zaključili da su Nešićevi postupci protivni odredbama Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje obećavanje materijalnih koristi u zamjenu za podršku birača. Zbog sumnje na nekoliko krivičnih djela, slučaj je proslijeđen nadležnim tužilaštvima, a Tužilaštvo BiH se oglasilo nenadležnim i slučaj prebacilo Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.
TI BiH je tokom kampanje za lokalne izbore podnio više od 147 prijava zbog izbornih nepravilnosti, ali su kazne često bile povezane s preuranjenom kampanjom. Ozbiljniji slučajevi zloupotrebe javnih resursa, poput ponuda poslova za glasove, često ostaju nekažnjeni. Čak i kada institucije odluče kazniti ovakve slučajeve, kazne su minimalne i simbolične, čime se ne postiže potreban odvraćajući efekat protiv budućih zloupotreba.
