"Neko dobije jer je stranački opredijeljen, neko ništa": Ljudi iz Donje Jablanice o nepravdi
Adil Begović će sa porodicom prezimiti u kontejneru
Istraga o tragediji koja se desila u Donjoj Jablanici u oktobru prošle godine, kada je poginulo 19 ljudi, a koju vodi Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, u završnoj je fazi i u skorije vrijeme očekuje se tužilačka odluka.
Istražna ročišta
Kako su mediji već objavili, istragom je obuhvaćena firma Sani d. o. o. Jablanica, osnivač i direktor društva Dženan Honđo, te službenici u Ministarstvu privrede HNK-a Dragan Obradović, Željko Rangelov i Ivan Mikulić. Ispitivanja su provedena zbog produženog krivičnog djela nesavjestan rad u službi (član 387. KZFBiH).
Kako je za Oslobođenje potvrdila Ana Rajič, glasnogovornica Tužilaštva HNK-a, zakazana istražna ročišta su održana, a postupajući tužitelji će odlučiti o potrebi dodatnih saslušanja i eventualno novih svjedoka.
- Po naredbi Suda, a pod nadzorom Tužilaštva HNK-a, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK-a, a koja se odnosi na firmu Sani d. o. o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom. Isto tako, izuzeta je i određena poslovna dokumentacija iz spomenute firme koja je bila predmetom analize i vještačenja. Naloženo je i izvršeno 3D skeniranje terena sa Lidarom iz zraka na širem području Donje Jablanice sa ciljem utvrđivanja količine i zapremine pokrenute zemljane mase i njezine masivnosti, te utjecaja na razorne posljedice, odnosno tragediju. Ovaj snimak se koristio za daljnja vještačenja po vještaku geološke struke, navode u Tužilaštvu.
Neke kuće, neuslovne za život, srušene su tek nedavno/Pomozi.ba
A dok se više od godinu utvrđuje ko je kriv za nezamislivu tragediju, nekoliko porodica iz Donje Jablanice živi u kontejneru čekajući da se završe radovi na njihovim novim kućama. Adil Begović je za naš list rekao da će sa porodicom i ovu zimu dočekati u kontejneru i da očekuje da mu kuća bude završena na proljeće. Ogorčen je na institucije što istraga dugo traje, ali i na mještane, jer nisu izvršili dovoljan pritisak da se predmet okonča. Jednako je razočaran i odnosom lokalne vlasti spram porodica koje su preživjele tragediju i dodjelom pomoći.
- Ako je neko stranački opredijeljen, dobit će nešto, a ko nije, nema ga nigdje. Tako i ja nisam stranački opredijeljen i nisam dobio automobil. Bio sam na spisku sa kojeg sam skinut. Na kraju mi je auto poklonio Amel Obradović, momak iz Stoca jer, vjerujte, bez auta ne mogu dolaziti u Donju Jablanicu. Te ljude treba spominjati, jer su oni puno učinili, priča Begović.
Nekoliko mještana nam je ispričalo da su privatne donacije uglavnom dobijali ljudi koji nisu bili toliko oštećeni, dok su premalo dobili oni kojima je ta pomoć itekako trebala. Begovića smo pitali da li zna da je bilo određenih malverzacija?
- I sad se to radi. Najveći problem je što nisu pitali (predstavnici lokalne vlasti, op. a) ko je poplavljen, kome treba pomoć, koliko članova ima svaka porodica... Da su mene pitali, ja bih rekao šta treba da rade. Ništa konkretno i na vrijeme nije urađeno. Meni su tražili izjavu u MUP-u osam mjeseci poslije tragedije za istragu koja se provodi. To se radi u prva dva-tri dana nakon tragedije, a ne poslije osam mjeseci. Nama je Općina pomogla koliko je mogla oko papira koji su nam trebali i sve što je trebalo po pitanju izgradnje kuća. A ko je primao silne privatne donacije, u to niko nema uvid. Nema te revizije da to sve uprati, kaže Begović.
Izvlačenje koristi
Razgovarali smo i sa jednom građankom Konjica čiji su članovi porodice pogođeni u razornim poplavama i koja, kako nam je rekla, često boravi u Donjoj Jablanici. Kaže da obični ljudi jedino što znaju jeste ono što je načelnik Jablanice Emir Muratović nedavno rekao, a to je da je na račun Općine Jablanica do sada došlo oko 8,5 miliona KM.
- Na žalost ili radost pojedinih, dolje je najviše došlo privatnih donacija zbog kojih su se međusobni odnosi pogoršali i gdje su mnogi dobili kojima nije trebalo, a nimalo ili malo neki kojima je srušena kuća ili su ostali bez članova porodica. Nemamo uvid u sve to iz razloga što je to individualno i kad je novac u pitanju, sve se nekako krije. Pogoršani su odnosi među ljudima zbog tih donacija. Kad govorimo o privatnim donacijama, ljudi su davali koverte da se one proslijede nekome kome je trebalo, ali taj neko ih nikada nije dobio, zbog čega su pokidane i rodbinske veze. Nažalost, nikakva pouka se nije izvukla, jer se nekome osladilo pristizanje materijalnih sredstava koje u životu nije imao ili ne znamo da li ih je imao, ističe naša sagovornica.
Fuad Abaspahić, član Odbora za istragu i praćenje aktivnosti u vezi sa sanacijom šteta prouzrokovanih poplavama i klizištima iz 2024. PFBiH, zajedno sa kolegama iz Odbora proteklih dana obišao je gradove i općine pogođene poplavama.
- Razgovarali smo o problemima ljudi koji su se žalili na iznos pomoći i procjenu šteta, kao što je bilo u Fojnici i Kiseljaku, gdje je ljudima dodijeljno i po 17 KM. Radi se o tome da je nekome procijenjena šteta na 1.600 KM, a oni su u međuvremenu dobili od humanitarne organizacije 1.000 ili 500 od BH Telecoma ili druge institucije. Onda im je Općina razliku koja im nije bila isplaćena uplaćivala i došlo je do nesporazuma, pa su pojedinci, nažalost, pokušali da izvuku određenu korist. Uglavnom, tražili smo podatke za sve donacije, za sve subjekte kako bismo imali kompletan pregled svega što je išlo preko Općine. Bilo je i pojedinačnih donacija gdje se direktno dolazilo do ljudi, bez saradnje sa općinama, što je bila greška, tako da su pojedinci dobijali duplo više nego što su preživjeli štetu, a neki su dobili manje, kaže Abaspahić za naš list.
