Ne treba dizati paniku, ali... - Pitali smo nadležne: U kakvom su stanju skloništa?
Među Bosancima i Hercegovcima raste interesovanje za stanje skloništa i zaklona, uglavnom zbog ratnih žarišta u svijetu. Nadležni kažu da su neka od skloništa u izuzetno dobrom, dok su druga u zadovoljavajućem stanju. S druge strane, neki od ovih objekata zahtijevaju i sanacione radove. Ipak, nema mjesta panici. Direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite Dženan Brkanić ističe da je u Kantonu Sarajevo 2022. godine provedena akcija sa načelnicima općina, odnosno predstavnicima i pomoćnicima civilnih zaštita, gdje je zatražena sveobuhvatna informacija o kojem broju skloništa se radi i u kakvom su stanju.
Zadovoljavajuće stanje
- Otprilike 46 posto od ukupnog broja skloništa je, sada govorimo o javnim skloništima, u stambenim zgradama, u poslovnim prostorima, u centrima i tako dalje, u tom momentu bilo neuslovno. Ostala su bila uslovna i moglo se u njih skloniti stanovništvo, ističe Brkanić.
Dodaje kako se iskreno nada da je u ove zadnje dvije godine urađen iskorak i da su ta skloništa dovedena u malo bolje stanje, te da su nosioci aktivnosti - načelnici i svi ostali koji odlučuju - shvatili bitnost cjelokupnog sistema Civilne zaštite, uključujući svakako i skloništa.
- Tako da mislim da je određen dio tih skloništa već adaptiran. Urađeni su i novi objekti, u međuvremenu su otvorene neke škole, vrtići, gdje su urađena ta skloništa, odnosno zakloni, dodaje Brkanić.
On podsjeća da su od 2017. godine, kada je promijenjen Zakon o zaštiti i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, skloništa predata općinskim strukturama civilne zaštite i sva sredstva koja su prikupljena njihovim korištenjem.
- Kad je u pitanju opština Novi Grad Sarajevo, možemo reći da smo relativno zadovoljni sa stanjem skloništa koja imamo na našem području, s tim da ima jedan broj skloništa za koja bi trebalo adaptirati - neka djelimično, a neka potpuno. Uzevši u obzir ukupan broj skloništa s kojima mi raspolažemo i kapacitete i stanje u kakvom se nalaze, možemo reći da su u zadovoljavajućem stanju, kaže Emir Omerović, šef Odsjeka za mjere zaštite u Službi CZ-a sarajevske općine Novi Grad.
A ukupan broj skloništa u ovoj općini je 59. O stanju skloništa u općini Centar Sarajevo govorio je pomoćnik općinskog načelnika Faruk Efendić. Ističe da je u Centru evidentirano 51 sklonište, od kojih je za sada sanirano oko 40, a za 10 nije bila potrebna sanacija.
- Ova skloništa se kod nas nalaze u izuzetno dobrom i zadovoljavajućem stanju. Redovno se održavaju, a i redovno ih obilaze uposlenici Civilne zaštite, kao i naših službi zaštite i spašavanja. Sama kvadratura je različita kod svih skloništa i ona na neki način određuje brojnost prihvata naših stanovnika i ugroženih građana, kaže Efendić.
Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za Civilnu zaštitu Tuzle, kaže nam da su ove godine predstavnici Službe civilne zaštite izvršili detaljan obilazak i kontrolu stanja skloništa kojima upravlja Gradska uprava.
- Naime, Grad Tuzla upravlja sa 40-ak skloništa koja su izgrađena prije stupanja na snagu federalnog Zakona o zaštiti i spašavanju i koja su po tim zakonskim rješenjima zapravo stavljena u nadležnost po pitanju održavanja i upravljanja upravo jedinicama lokalne samouprave. Rezultat te kontrole jeste da bi se, za slučaj iznenadne potrebe, građani odmah mogli skloniti u ove prostore. Međutim, za nekoliko skloništa zaista je potrebno izvesti određene manje ili veće sanacione radove. Tako da su u toku pripremne aktivnosti, u smislu tehničke dokumentacije, nakon čega bi se moglo pristupiti izvođenju radova, kaže Uljić.
Bez panike
Dodaje da su, kada je u pitanju kapacitet ovih 40-ak skloništa, ona su uglavnom tzv. blokovska, skloništa u naseljima sa dominantno kolektivnim stanovanjem, te da imaju kapacitet veći od 7.000 mjesta.
Iz Novog Sarajeva navode da ova općina raspolaže sa 46 skloništa osnovne namjene u kojima se može smjestiti oko 5.000 osoba.
- Ne treba podizati pretjerano paniku, nego svi treba da uradimo ono što je u okviru naših nadležnosti najvažnije - od građana, upravitelja, lokalnih zajednica i samim tim ćemo uvijek biti spremni na vanredne situacije ukoliko do njih dođe. Smatram da ne treba dizati paniku, ali moramo pokazati odlučnost i spremnost u smislu ovih aktivnosti koje treba odraditi kada su u pitanju skloništa i njihovo održavanje, poručuje Faruk Efendić.
