Ne možemo sve strpati u centar Sarajeva, BiH treba metrozonu!

U posljednjoj epizodi podcasta "O prostoru sa Zecom i Vukom" gostovao je Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost. Kapo, nekadašnji savjetnik za ekonomiju, dijasporu i vanjske poslove člana Predsjedništva BiH dr. Harisa Silajdžića, kao i savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja, ima bogato iskustvo u diplomaciji i privatnom sektoru. Studirao je političke nauke na Državnom univerzitetu u Arizoni, magistrirao ekonomske nauke na Univerzitetu u Delaveru i Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te je doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radio je i u Wells Fargo banci, jednoj od najvećih komercijalnih banaka u svijetu, kao i na tržištu nekretnina u SAD-u.

U razgovoru su se dotakli teme arhitekture politike i sličnosti između arhitektonskog i geopolitičkog strateškog razmišljanja. Posebno su naglasili važnost prostora, kako u urbanizmu, tako i u geopolitici. Razgovarali su i o nužnosti drugačijeg urbanog razvoja u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu šire sarajevske regije.

O prostoru sa Zecom i Vukom 

Adnan Kapo: Trump usisava pažnju cijelog svijeta - politika se suštinski neće mijenjati - O prostoru

Kapo je istakao kako je prostor kojim raspolažemo veoma mali u globalnim okvirima:

- Uzmite Istanbul, to je možda 200 kilometara  se vozite na obje strane Bosfora u naseljenim mjestima i ne prestaje naseljeno naselje. Vjerovatno što je bila manja naselja koja su se vremenom spajala. Tako isto veliki gradovi po zapadu, London, Frankfurt, New York, LA i tako dalje... Mi živimo u kanjonima, živimo u takvom prostoru kako živimo, što s jedne strane je dobro, lakše se branimo kad dođe belaj. S druge strane je malo teže zbog infrastrukture, ali evo da govorimo o ovome.

Govoreći o urbanom razvoju, Kapo je istakao nelogičnost koncentracije poslovnih centara samo u Sarajevu, dok se istovremeno iz grada teško izlazi u vrijeme saobraćajnih špica:

 - Danas vi putujete sigurno, u špici, sa Baščaršije na Dobrinju, pa i do sat vremena. Međutim, od Sarajeva do Zenice danas mi dolazimo negdje za tridesetak minuta. Kad se izađe iz grada, kad dođete na autoput, vi ste možda za tridesetak minuta u Zenici. Posmatrajući s te svjetske perspektive, Sarajevo iz Zenice to je sedamdeset kilometara. Razvoj novog poslovnog centra, zašto ne bi bio negde na pola puta?  Gdje je čitav bazen i gdje vi dobijete jednu metroareu ili zonu od milion ljudi... I ako vi napravite tu jedan zamajac tržišta od milion ljudi u toj zoni, koji će biti dinamičan, ako vi napravite moderni biznis centar, napravite dobra naselja i tako dalje, zašto tu ne bi dolazili ljudi na posao iz Sarajeva i iz Zenice? Ljudi putuju vani po dva sata na posao."

Arhitekt Amir Vuk Zec se složio s ovom vizijom, dodajući da urbanistička ekspanzija Sarajeva mora ići prema Ilijašu i Visokom.

- Moje sestre sin je preselio svoje poslovanje u Ilijaš i lakše se osjeća, lakše je i ljudima doći. Ja tu vidim budućnost, jer ta industrijska zona među Ilijašem i ovim, to je idealno i to je ono što imate ispred ulaza u npr. Beč. Ti sa nekim tunelima kroz Žuč, ti bi bio u Ilijašu za nekih 15-20 minuta. I konačno bi ekstenziju dobio taj urbani dio grada, grad bi dobio novu dimenziju, k'o što i hoće.

Kapo je zaključio da već sada postoji migracija radne snage unutar regije.

- Već vi danas, ne danas nego godinama, imate ljude koji žive u Zenici, rade u Sarajevu, možda i obrnuto, naravno najnormalnije je da ljudi dolaze na posao iz Visokog u Sarajevo, iz Ilijaša, naravno Hadžići itd. Ali to povezivanje nekim brzim vozovima i autocestama je već tu, to je jedna urbana zona i onda nije bitno apsolutno gdje živite.