Ne ide se sa političkim igricama u EU

U podcastu "Direktno sa Vildanom Selimbegović" ugostili smo visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. Ovih dana svi su se osvrtali na Dayton, a Schmidt ističe ključni uspjeh Daytona - zaustavljanje rata.

- Naravno, do mira je došlo prekasno za stotinu hiljada ljudi, ali ipak smo uspjeli sačuvati mir i to je dobra vijest, a pokazali smo da je to održivi mir, kaže Schmidt i dodaje da se sporazum ne može provoditi sam od sebe, nego zahtijeva puno rada na lokalnom nivou, lokalno izabranih političara koji moraju uložiti ozbiljan napor.

Ostajem ovdje

Podsjetio je da BiH pored tri konstitutivna naroda ima i grupu Ostalih, te da svi moraju živjeti bez diskriminacije. A taj cilj još nije u potpunosti ostvaren.

- Svi su mislili u Daytonu kako će se imati na umu da se mora zajednički djelovati, međutim, čini se da su se mnogi samo držali svojih etničkih grupa i svojih interesa. Nije bilo volje da se pronađe kompromis i mislim da je to jedan od problema. Da li je moguće da neki političari ovdje tvrde da su postigli neku stopostotnu pobjedu, a da su ostali svi gubitnici? Mislim da to nije način na koji mogu funkcionirati stvari u demokraciji, nego morate imati drugačiji način razmišljanja, a ovdje u BiH imate neke ljude koji samo misle na to da ako budu sami u ovome što rade, da će tako biti bolje, istakao je Schmidt.

Na pitanje gdje se BiH nalazi kada je riječ o famoznih 5+2 uvjeta za zatvaranje OHR-a, spomenuo je ocjenu Dragana Čovića da je OHR trebao biti zatvoren prije mnogo godina.

- Rekao bih da je u pravu, ali zašto OHR nije zatvoren? Očigledno imamo još one koji možda pozivaju na sjajne stvari, ali nisu u mogućnosti da razgovaraju, preuzmu odgovornost za različita pitanja i donesu odluke umjesto da krive međunarodnu zajednicu, govori Schmidt.

Kada je riječ o državnoj imovini, kaže da se mora riješiti, što je pitanje o kojem se slaže ne samo međunarodna zajednica nego postoji i hitna potreba radi investicija u BiH, jer niko ne želi doći i ulagati u BiH ukoliko nema u potpunosti jasnu situaciju i informacije da ono što kupuje jeste zaista nešto što će biti njegovo vlasništvo i što onaj koji prodaje ima pravo prodati.

- Moramo to pitanje riješiti. Ustavni sud je djelovao sa svoje strane i ja sam također spreman da doprinesem pronalaženju rješenja, jasan je Schmidt.

Na pitanje kada ide iz BiH, s obzirom na gotovo svakodnevne špekulacije da napušta funkciju, da su ga neki otjerali, Schmidt je odgovorio da ga je i samog zanimalo otkud takve priče.

- Meni se sviđa ova zemlja, sviđaju mi se njeni građani, sviđaju mi se ćevapi, rakija, žilavka iz Hercegovine, baklava... Sve dok mogu doprinijeti rješenjima, smatram da mi je mandat da ostanem. Nisam vidio da mogu Vijeću sigurnosti reći da je ovdje sve završeno i zato ostajem, poručio je i kazao da razmišlja o gostima za SFF.

Dayton 2 ne treba isključiti, jasno je da postoje nedostaci u Daytonu i Ustavu, ali se ne moraju nužno rješavati u još jednoj vojnoj bazi u Americi ili negdje po svijetu.

- Ne vidim da je to posao međunarodne zajednice, to je zadaća i posao za one koji žive u ovoj zemlji, rekao je, ističući da odgovornost imaju ne samo lideri stranaka nego i sami građani.

Prijevremeni izbori za predsjednika u Republici Srpskoj teku burno, opozicija traži ponavljanje izbornog procesa u Zvorniku, Doboju i Laktašima.

- Vidio sam da je bilo dosta tijesno između vodećih kandidata. Mislim da to treba još jednom provjeriti. To nije moj zadatak, ni dužnost, rekao je Schmidt.

No, i ovi izbori su pokazali koliko je nužna veća kontrola biračkih mjesta, uvođenje skenera i modernizacija izbornog sistema.

- Vrlo sam optimističan kada je to u pitanju. CIK treba pohvaliti, već su pokrenuli tendere za tehnički materijal i obuku članova biračkih odbora. To bi trebalo vratiti povjerenje birača da će glasovi na biračkim listićima biti na kraju prebrojani i dodijeljeni kandidatima za koje su glasali, uz manje zloupotreba i izbornih prevara, istakao je Schmidt.

Kazao je i da ga je posljednjih sedmica, u BiH, Evropi i Americi dosta ljudi pitalo šta se dešava u BiH u vezi sa dešavanjima u RS-u.

- Rekao sam da su institucije - sudovi, Ustavni sud, CIK - jake i da su donosile svoje odluke iako se neko s njima može ne slagati. Ponekad nisam siguran da lokalni političari ove zemlje imaju spremnost da se fokusiraju na dobre vijesti kada odu vani i pričaju o ovoj zemlji, rekao je.

A neki političari se jako ružno ponašaju. Riječ je o nastupima koji obiluju govorom mržnje, poput Dodikovog u Istočnom Sarajevu.

- Čuo sam, neprihvatljivo je izlaziti sa takvim istupima, pogotovo kada je u pitanju govor mržnje. Znam da su mnoge institucije reagirale. I on i Staša Košarac su ljudi koji vas optužuju potpuno neosnovano i zaboravljaju da na taj način pokazuju svoje moralne vrijednosti i kapacitete, poručio je Schmidt i dodao da takvo ponašanje i retorika nisu prihvatljivi na putu ka evropskim integracijama.

Christian Schmidt u "Direktno sa Vildanom": Dodik mora shvatiti da on nije kralj

U izbornoj noći, Dodik je napao i Darka Babalja, SDS-ovog državnog parlamentarca, spočitavajući mu - kao najveći grijeh - što se druži sa muslimanima?!

- Takvo ponašanje je nemoguće i nevjerovatno. Ako neko misli da može igrati neke igrice i izvlačiti korist, a istovremeno se približavati Evropi, potpuno je u krivu. Dodik mora shvatiti da on nije kralj, nije iznad zakona i nije iznad drugih naroda, kazao je.

U nastavku razgovora otvoreno je pitanje Južne interkonekcije, na koju BiH čeka godinama. Lider HDZ-a je navodno zadovoljan američkim rješenjem, sad mu više nisu neophodni Hrvati u upravljačkoj strukturi.

- Mislim da je dobro da je neko došao da se razriješi to pitanje koje već dugo stoji. Budući da nemamo implementacije zakona koji su doneseni, ovo je dobar znak, rekao je.

April je rok

Iako je LNG terminal na Krku, Hrvatska je puštala Čovića da sve ucjenjuje i blokira Južnu interkonekciju.

- Što se tiče tog terminala na Krku, mislim da je nepotrebno podgrijavanje tog pitanja sa hrvatske strane. To se ne odnosi samo na BiH nego i na Srbiju i vjerovatno i druge susjedne zemlje. Postoje mogućnosti da se sarađuje. Koliko vidim, hrvatska pozicija je da se ne bi trebalo miješati u poslove BiH. Međutim, ne mogu reći da je svaka izjava iz ove zemlje takva da ne podgrijava određene kontraizjave iz susjedne, stav je visokog predstavnika, koji ističe da OHR tijesno sarađuje s misijom EU u BiH, intenzivnije nego prethodnih godina.

Otvoreno je i pitanje blokade Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

- To se mora riješiti. Optimističan sam da će se naći način i očekujem i odluku o glavnom pregovaraču za EU. Ako ne dođe do rješenja, to će nanijeti vrlo ozbiljnu štetu ovoj zemlji. Evropske integracije nisu moja stvar, nego stvar BiH koja ima rok do aprila 2026. da se održi međuvladina konferencija na kojoj će se razgovarati o narednim koracima usvajanja evropske pravne stečevine. Ako se kasni, približavaju se izbori, pa će se izgubiti još godina i možda ući u 2027, a ko zna šta će se tada dešavati, zaključio je Schmidt.