Nazire se kraj buri oko izbora, visoki predstavnik stiže nakon oktobra?
Još nije poznato ko će na čelo Ureda visokog predstavnika u BiH
Ljetna vrelina usporila je i političke i diplomatske procese. Medijska bura oko izbora novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini se gotovo utišala. No, čini se da se, iza zatvorenih vrata, pregovori intenzivno odvijaju. Ambasador Savezne Republike Njemačke u našoj zemlji Alfred Grannas u intervjuu za Nezavisne novine istakao je da su u toku intenzivni napori da se riješi pitanje izbora novog visokog predstavnika. Podsjetio je da zvanično postoje dva kandidata: Italijan Antonio Zanardi Landi iza kojeg su stale i Sjedinjene Države i Francuz René Troccaz.
Pregovori traju
- Sve ukazuje na to da ni za jednog od njih neće biti konsenzusa. A konsenzus mora biti pronađen u Upravnom odboru PIC-a, među onima koji još učestvuju u njegovom radu. Usput rečeno, oni koji više ne učestvuju, ne mogu se ni žaliti što nisu dio konsenzusa. Za nas je jasno da budući visoki predstavnik mora biti evropski kandidat, iz države članice EU. U toku su intenzivni napori u koje se sada veoma snažno uključila i Njemačka, a kako bi se ova situacija riješila i kako bi uskoro bio predstavljen zajednički evropski kandidat koji nije nijedan od dva sadašnja. Kada će to tačno biti - teško je reći, jer je riječ o pregovaračkom procesu. Naravno, o tome će se prethodno razgovarati i s drugim članicama Upravnog odbora i nadamo se da će taj kandidat ili kandidatkinja - jer još ništa nije odlučeno - zaista dobiti potreban konsenzus, poručio je ambasador Grannas.
Bez imalo takta, očekivano, reagovao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
“Već sam ambasadoru Grannasu jednom rekao da - ili ne zna da čita ili svjesno laže. Sada mu poručujem: Ništa se ne pitate kada je u pitanju izbor visokog predstavnika”, rekao je Dodik, ali ni tu nije bio kraj.
“U PIC-u, vi koji ste ostali, možete da postignete konsenzus u vezi s tim da li da poručite pljeskavicu ili ćevape, a visokog predstavnika biraju strane potpisnice Dejtonskog sporazuma i potvrđuje Savjet bezbjednosti”, ponovio je Dodik na X-u neutemeljenu tvrdnju.
Politička analitičarka dr. Marika Djolai naglašava da se pitanje izbora novog visokog predstavnika mora razriješiti, jer institucija kao takva ne može predugo da funkcioniše u limbu.
- Tokom leta, koliko mi se čini, odvijale su se neformalne diskusije iza zatvorenih vrata, ističe dr. Djolai.
A izvjesno je da su svi saglasni da to bude Evropljanin iz države članice EU. Naša sagovornica ističe da treba uzeti u obzir da je Rusija i dalje formalno članica UO PIC-a iako već godinama ne učestvuje u sastancima niti finansiranju. Kako joj se čini, ni Landi ni Troccaz nisu više u igri.
- Pominju se Peter Sørensen - mada je njemu produžen mandat specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine - te Maurizio Massari koji je bio stalni predstavnik Italije u UN-u, ističe dr. Djolai.
Osvrćući se na Dodikove izjave, ističe da su one, kao i obično, neprimjerene.
- Mislim da pokušava da gradi javni diskurs za izbornu kampanju o zatvaranju OHR-a, pa će ih napadati kad god se za to ukaže prilika, poručuje dr. Djolai.
Ističe kako je činjenica da unutar PIC-a nema jedinstva, odnosno nema kohezije u odlučivanju i uopće strateškom planiranju budućnosti OHR-a u BiH.
- Čini mi se da su Sjedinjene Države naklonjene laganom gašenju OHR-a, sa što manje intervencija. S obzirom na to da pregovori teku već mesecima, ne bih rekla da će se prelomiti preko noći kako bi se postavio novi visoki predstavnik do izbora. Sledeći sastanak Saveta bezbednosti UN-a planiran je za oktobar. Mada, Francuska trenutno predsedava Savetom, pa ako je nešto i dogovoreno tokom leta, to bi moglo biti objavljeno u septembru, poručuje dr. Djolai.
Dr. Soeren Keil sa Univerziteta Passau u Njemačkoj ističe da mu se čini da i dalje postoji zastoj, posebno između Sjedinjenih Država (i Italije) s jedne, te Njemačke, Francuske, Velike Britanije i EU s druge strane.
- Sjedinjene Države i dalje insistiraju na tome da budu snažno uključene i da ne prepuste Evropljanima nominiranje kandidata. Ni Landi ni Troccaz nisu odustali od kandidature. Bilo je određenih razgovora o Sørensenu kao alternativnom kandidatu, ali to nije dobilo na značaju i nije naišlo na podršku. Pitanje i dalje ostaje neriješeno, kaže dr. Keil.
Ističe da se konsultacije unutar PIC-a nastavljaju.
- Međutim, Amerikanci su izrazili određenu frustraciju prema Evropljanima i onome što nazivaju njihovom fleksibilnošću i neodlučnošću. Sa druge strane, Evropljani strahuju da su Sjedinjene Države, uglavnom, zainteresirane za kandidata koji će podržati američke investicije u BiH - posebno poslovna ulaganja povezana s porodicom Trump - a koji je manje fokusiran na izgradnju mira i stabilizaciju - i agendu EU, upozorava naš sagovornik.
Mimoilaženje stavova
Kaže da su se pojavili i određeni izvještaji koji govore o tome da su Amerikanci zaprijetili povlačenjem ukupnog angažmana u međunarodnim institucijama u BiH ukoliko se ubrzo ne postigne dogovor.
- Ipak, čini se da Evropljani ne žele popustiti pred Trumpovom administracijom (i ne bi trebali, jer BiH pripada agendi proširenja EU, a ne američkoj agendi). Svjedoci smo sve dubljeg mimoilaženja u kojem nijedna strana nije spremna na kompromis, zbog čega je sasvim moguće da rješenje neće biti pronađeno do izbora, pa čak ni nakon njih, zaključuje dr. Keil.
