Nafta pojeftinila, ali građani Bosne i Hercegovine još čekaju niže cijene

Dvosedmično primirje između SAD-a i Irana trebalo bi omogućiti nesmetan prolaz trgovačkih brodova kroz Hormuški moreuz, a samim tim i stabilizaciju cijena nafte na svjetskom tržištu. To bi lančano trebalo značiti smanjenje cijena goriva na pumpama i u našoj zemlji. Energetski stručnjaci upozoravaju da se neće desiti tako brzo, a ekonomisti da će se situacija zloupotrijebiti.

Trošenje zaliha

Cijene sirove nafte naglo su pale, spustivši se ispod 100 dolara po barelu. Cijene goriva na benzinskim pumpama u BiH u narednih sedam do deset dana mogle bi početi da padaju nakon najavljenog primirja na Bliskom istoku. Tako bi trebalo da bude.

- Što se tiče cijena barela nafte, u 24 sata je došlo do smanjenja i to je sa 110 dolara za barel cijena pala na 94 dolara, što je i realna cijena barela nafte na svjetskom tržištu, rekao nam je Almir Bećarević, energetski stručnjak.

Ipak, za bilo kave prognoze o cijenama još je rano. Pogotovo kada je u pitanju BiH. Rijetko ko želi da se odrekne profita.

- Kako će se odraziti kod nas? U ovom trenutku neće, ali realno je očekivati u narednih sedam do deset dana da se polako počne smanjivati cijena derivata na benzinskim pumpama, a za neki drastičniji pad to će biti u narednim sedmicama, za nekih mjesec do mjesec i po, jer teško je očekivati da će doći do drastičnog smanjenja. Mora se potrošiti i ovo što se nabavilo, rekao nam je Bećarević.

Građane Bosne i Hercegovine juče ujutro su dočekale nove rekordne cijene goriva, a među najvišim iznosima prednjači Trebinje, gdje je cijena litre dizela dostigla čak 3,82 KM. Ni Sarajevo nije daleko od novog rekorda. Na pojedinim benzinskim pumpama dizel se prodaje po 3,80 KM po litri, dok je benzin iznosio oko tri marke po litru.

Ekonomisti nisu optimistični. Misle da je ovdje u BiH sistem obezbijedio lov u mutnom.

- Kod nas cijene idu nagore, a rijetko da idu nadolje. I koliko je slučajeva bilo da cijene nafte padnu, a kod nas se zadrže? Ne vjerujem da će kod nas to biti uočljivo, jer se mi zovemo tržišna privreda, a ne reagujemo na tržištu tako kako drugi reaguju. Mislim da ovi naši distributeri neće oboriti cijenu nafte, rekao nam je ekonomista Aleksa Milojević.

A cijenu rata u Iranu i dalje će plaćati i građani Bosne i Hercegovine kroz drastična poskupljenja osnovnih prehrambenih proizvoda, koja bi do žetve mogla iznositi i do 70 posto, upozoravaju poljoprivrednici.

- Čim je zapucalo u Iranu, mineralna đubriva neophodna za sjetvu su poskupjela. Nisu to mala poskupljenja, poskupjela su za 50 posto. Nije samo problem u tome što je đubrivo poskupjelo za pola, problem je što ga uopšte nema. Kina i Rusija su odmah zabranile izvoz, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Mineralnih đubriva uopšte nema

Cijene osnovnih životnih namirnica stalno rastu, struja, voda i plin, sve je već poskupjelo.

- Suština tržišne privrede je da prati barometre na tržištu i da se prilagođava tržištu, međutim, mi se nazivamo tržišna privreda, ali mi se, uglavnom, ne ponašamo tako. To je vjerovatno zato što od naroda nema pritiska na vlast. Zapadne ekonomije uvijek reaguju na pritisak naroda i one su odgovorne prema narodu. Međutim, naša vlast nije odgovorna prema narodu i ne mora da se ponaša tržišno i pored toga što pada cijena nafte na svjetskom tržištu, smatra Milojević.

Energetski stručnjaci upozoravaju da je primirje krhko i da se za dvije sedmice mnogo toga može drastično promijeniti.

Istorijska cijena

Ovo je privremeno primirje i tržište će reagovati ako dođe do narušavanja primirja ili nepostojanja trajnog mira. Ne bi trebalo da dođe do određenih korekcija, jer vidimo da je postignuta istorijska cijena derivata od 3,80 KM i ovo usklađenje je bilo sa usklađenjem barela nafte od nekih 110 dolara. Tako da bi, ako bi preko 110 dolara išla nafta, onda opet došlo do određenog povećanja cijena nafte na benzinskim pumpama, govori nam Bećarević.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić kaže da će do pada cijena doći, ali i da bi samo nastavak pregovora u narednom periodu mogao dovesti do trajnijeg rješenja, što bi dodatno uticalo na smanjenje pritisaka na globalno energetsko tržište i posredno na ekonomske tokove u regionu.

- Ukoliko u narednih 14 dana dođe do primirja, realno je očekivati pad cijena nafte, jer je od 20 do 25 odsto svjetske trgovine išlo tim kanalom, rekao je Račić.