Nacionalističi ispadi nisu ni rijetki ni ekskluzivni: Mržnju moramo gasiti!

Dvadesetpetogodišnji Drago Tendžerić iz Bosanske Gradiške izazvao je incident u općini Ključ, slikajući se pored table Lanište u blizini masovne grobnice u kojoj su na kraju rata pronađeni posmrtni ostaci 188 Bošnjaka, uključujući desetero djece, ubijenih tokom okupacije i uspostave ratne vlasti srpske Krajine.

Na fotografiji je pokazivao tri prsta pored table Lanište, okrenut objektivu golih leđa, tako pokazujući tetovaže četničkih zločinaca Draže Mihailovića i Momčila Đujića.

Uloga roditelja i društva

Ovaj sramni čin se kvalifikuje kao krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti, smatraju pravni stručnjaci.

- To je školski slučaj krivičnog djela i odmah ga treba procesuirati, jer je provocirao na mjestu gdje je i pravosnažnim presudama utvrđeno da je izvršen zločin. Dakle, dolazi lik sa nacionalističkim obilježjima i provocira, izaziva mržnju, razdor i nestabilnost u jednoj inače mirnoj općini, koja je proteklih godina mnogo propatila, kazao nam je profesor prava i ad hoc sudac Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu dr. Genc Trnavci.

Načelnik Općine Ključ Nedžad Zukanović i predsjedavajuća Vijeća Emina Velić reagovali su javnom osudom ovog čina, umirujući isprovocirane sugrađane.

- Naročito je zabrinjavajuća činjenica da objava dolazi od mlade osobe, koja u vrijeme najstrašnijih zločina nije bila ni rođena, pa nam se jasno daje do znanja da su zakazale obrazovne institucije u susjednom entitetu, navodi se u njihovom zajedničkom saopćenju, u kojem najoštrije osuđuju sam čin i pozivaju nadležne organe da provedu zakonska ovlaštenja i procesuiraju provokatora.

A nacionalističi ispadi nisu ni rijetki ni ekskluzivni, pogotovo kod generacija koje su rođene mnogo poslije rata, kao što je pokazao i nedavni primjer na Ilidži, kada su djeca iz Splita skandirala “Ubij Srbina”.

- Ako su osobe mlađe od 14 godina, kao djeca, onda nisu krivično odgovorne. Maloljetniku koji je u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršio 14, a nije navršio 16 godina (mlađi maloljetnik), mogu se izreći samo vaspitne mjere. Starijim maloljetnicima, koji su u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršili 16, a nisu navršili 18 godina (stariji maloljetnici), mogu se izreći vaspitne mjere, a, izuzetno, i kazna maloljetničkog zatvora. U građanskopravnom smislu, pak, tj. kada se nadoknađuje počinjena šteta, ako su djeca neodgovorna za štetu koju izazovu, odgovaraju roditelji zbog propuštenog nadzora ili ustanova u čijoj su odgovornosti bili u vrijeme počinjenja štete. Osoba koja je izazvala incident na Laništu je punoljetna, te bez obzira na to što je rođena nakon rata, treba je procesuirati i krivičnopravno i građanskopravno, smatra profesor Trnavci.

Osim pravnog aspekta, postoji i propušteni vaspitni dio, propusti kod uloge roditelja, društva, ali i dijela medija koji zajedno stvaraju ili ne čine ništa da spriječe indoktrinaciju osoba koje će veličati ratne zločince ili će imati asocijalan odnos prema samom zločinu, smatra profesor. Ako ne želimo imati poplavu ovakvih slučajeva u društvu, neophodno je pribjeći mjerama kojima se suzbija i svaki drugi kriminalitet, odnosno otkrivanjem i kažnjavanjem. Pritom ne treba zaboraviti ulogu medija i odgojno-obrazovnih ustanova, koje mogu doprinijeti ili zloupotrijebiti svoju ulogu u prevenciji djela počinjenih iz mržnje.

Problemi s naslijeđem

- Mediji trebaju bez emocija izvještavati o tome, ukazujući koliko su govor i manifestacija mržnje opasni po društvo. Mediji i vaspitno-obrazovne ustanove trebaju raditi na osvještavanju ljudi, a ne dalje raspirivati mržnju. Posebno je značajna uloga medija koji, s jedne strane, hodaju na tankoj liniji između objektivnog i profesionalnog izvještavanja i, s druge, osnaženja pomirenja od kojeg ovisi suživot i demokratsko društvo, pogotovo, ovo naše postkonfliktno društvo, koje neadekvatno rješava probleme sa nedavnim naslijeđem. Motiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje jeste upravo da se izazove mržnja, tako da mediji ne bi trebali nasjedati i dalje je potpirivati, već smirivati. Zato se o tome mora izvještavati kao o anomaliji i društveno neprihvatljivoj pojavi, zaključuje profesor Trnavci.

Naravno, neophodno je i brzo aktivirati tijela nadležna za krivično gonjenje, na šta pozivaju i zastupnici Skupštine USK-a.

- Pozivamo nadležne pravosudne i policijske organe, u prvom redu Tužilaštvo, da pravovremenim reagovanjem, privođenjem odgovornog lica, te adekvatnim kaznama pošalje više nego jasnu poruku nulte tolerancije nacional-fašističkim i šovinističkim provokacijama, naveli su Azhar Sejarić i Jasmin Musić, poslanici iz Ključa.