Na godišnji odmor sa Izbornim zakonom: Za dvije godine biće izbora, a da li će biti Dodika?

Izborni zakon Republike Srpske danas bi trebao da stupi na snagu, a prvu pravu provjeru na terenu imaće, kako su najavili predstavnici vlasti, tek za dvije godine. Opšti izbori 2026. godine u Republici Srpskoj bi, naime, trebali biti održani na osnovu ovog zakona, ali je veliko pitanje da li će se to zaista i desiti.

Preračunali se

Prema ovom zakonu, biraće se poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, delegati Vijeća naroda RS-a, predsjednik i potpredsjednici RS-a i delegati Doma naroda PSBiH. Članovi Predsjedništva BiH i poslanici Parlamentarne skupštine BiH birali bi se na osnovu državnog Izbornog zakona.

Dvogodišnja pauza 

Tek što je stupio na snagu, Izborni zakon RS-a će na dvogodišnju pauzu. Tako se, naime, može opisati sudbina ovog dokumenta koji je prije tri mjeseca usvojen u Narodnoj skupštini RS-a, a koji bi danas trebao da stupi na snagu. Sve stranke u RS-u su se već prijavile za izlazak na lokalne izbore po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Izborni zakon Republike Srpske će biti ponovo centralna tema tek za dvije godine, kada se budu održavali opšti izbori.

- Uvjeren sam da se nijedni izbori neće održati na osnovu Izbornog zakona RS-a. Da su krenuli na lokalne izbore po Izbornom zakonu Republike Srpske, to bi bilo jednako raspadu države, jer naš sistem ne poznaje dva paralelna izborna sistema. Najveću nadležnost za provođenju izbora ima CIKBiH i sve ostalo bi se smatralo prelaskom crvene linije i rušenjem Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Zna se kako se to radi. To se radi preko parlamenta. Ako imate dvotrećinsku većinu u oba doma i sva tri naroda, onda možete pričati o uvođenju novog izbornog sistema i novih izbornih pravila. Ako to nemate, sve ostalo ostaje nasilje. A nasilje rađa nasilje, ističe prvi čovjek ReStarta Stefan Blagić.

Član Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević za Oslobođenje kaže kako u ovoj stranci očekuju da vlast u Republici Srpskoj zajedno sa lokalnim raspiše i prijevremene opšte izbore.

- Neka odmah raspišu i izbore za predsjednika Republike Srpske i za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Ako se u vlasti plaše da će Milorad Dodik izgubiti te izbore, odmah im poručujemo da mi nećemo imati kandidata i da ćemo podržati Dodika. Nama je cilj da ustoličimo Dodika kao predsjednika Republike Srpske po Izbornom zakonu RS-a, kazala je Pandurević.

Novinar Slobodan Popadić za naš list ističe da bi samo vidovnjak mogao da kaže da li će Republika Srpska za dvije godine izaći na izbore na osnovu Izbornog zakona RS-a. On smatra da je sve u vezi sa Izbornim zakonom RS-a rađeno zbog neke budućnosti, a ne sadašnjosti.

- Kako sada stvari stoje, Izborni zakon RS-a biće upotrijebljen samo ako aktuelnoj vlasti u Srpskoj ne bude odgovaralo da na opšte izbore za dvije godine ide po Izbornom zakonu BiH. Tu mislim, prije svega, na ishod sudskog procesa protiv Milorada Dodika, na iskustvo s uvođenjem “novih tehnologija” u izbore i čija će biti Centralna izborna komisija, istakao je Popadić.

Druga opcija je, dodaje on, da će se Izbornim zakonom RS-a politički trgovati za dvije godine, kao što se pokušalo trgovati sada, ali su se predstavnici vlasti, kako kaže, preračunali u preostalom vremenu.

- U svakom slučaju, RS ima pravo na svoj izborni zakon, ima pravo da samostalno provodi izbore koji se tiču njenog nivoa vlasti, ali je pitanje da li će joj to biti i dozvoljeno. Drugo pitanje, u vezi s tim, jeste zašto su do sada svi predstavnici iz RS-a glasali za Izborni zakon BiH i njegove brojne izmjene u kojem su CIK-u BiH data ovlaštenja da provodi sve izbore u BiH. Jednom dato pravo i nadležnost teško se vraćaju, napomenuo je Popadić.

Predsjednik Republičke izborne komisije Oliver Blagojević kazao je kako je, na osnovu onoga što su govorili poslanici u Narodnoj skupštini RS-a kada je Izborni zakon bio na dnevnom redu, stekao utisak da će sljedeće opšte izbore u entitetu provoditi RIK, a ne CIK. On dodaje da ima mnogo koraka koji se moraju preduzeti za održavanje izbora.

- Ne ulazim u postupke visokog predstavnika i politiku. Govorim sa tehničke strane. Potrebno je formiranje sekretarijata, potrebno je obezbijediti materijalno-tehničke pretpostavke, određena softverska rješenja, biračke spiskove. Ima puno toga, rekao je Blagojević.

Odbijene ostavke

Podsjećamo da su Blagojević i još četvoro članova RIK-a u aprilu podnijeli ostavke na funkcije, ali ih Narodna skupština RS-a nije prihvatila. Oni će biti na pozicijama do raspisivanja novog konkursa koji bi trebao biti raspisan nakon što budu potvrđeni rezultati izbora.

- Kada Izborni zakon stupi na snagu, biće prekasno da bi se po njemu organizovali ovogodišnji izbori. S obzirom na to da se politički subjekti nisu mogli obratiti RIK-u da ovjeravaju svoje učešće, kandidate i prijavu za ove izbore, nego CIK-u, to je u potpunosti u nadležnosti Centralne izborne komisije, istakao je Blagojević.