Muftija bihaćki o 31. maju: U Prijedoru je bilo mnogo strašnije nego li je javnost obaviještena

Dan bijelih traka je važno obilježavati, a posebno je važno da u obilježavanju učestvuju mladi - tako će kultura sjećanja trajati, poručio je muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.

Inače, Dan bijelih traka obilježava se svakog 31. maja, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Simbolika bijelih traka dolazi iz maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore zakače bijele čaršafe, a ako izlaze vani, da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru, nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

- Naš narod je prošao kroz burnu i tešku prošlost suočavajući se sa velikim izazovima, posebno kada su u pitanju pretenzije susjeda prema teritoriji i narodu u BiH. Naše komšije vrlo često su znale nasrnuti na nas, bez ikakvog povoda za takvo nešto, isključivo da bi legitimirale svoje vizije proširivanja teritorije Srbije i Hrvatske na način da podijele BiH. Kada danas slušamo svjedočenja žrtava u onome što su prošli u periodu 1992. do 1995. ne poznajemo grešku, grijeh ili zločin koji neko može počiniti, pa da mu bude uzvraćeno onako kako su se prema bošnjačkom narodu odnosili u protekloj agresiji na našu zemlju, kazao je muftija Kudić u razgovoru za Agenciju MINA.

Dodao je da je "nestvarno da smo imali ubistva i klanja novorođenih beba, ubijanje trudnica, zlostavljanje djevojčica i svirepo ubistvo starijih ljudi, paljenje živih ljudi, okretanje na ražnju, premještanje tijela na nekoliko lokacija i druge za zdravi ljudski um nedopustive radnje".

- To je naš narod prošao, a i dan danas se pita: Zašto?, izjavio je muftija.

Podsjetio je da je jedna od najupečatljivijih metoda fašizma i nacizma u protekloj agresiji na našu zemlju naredba lokalnih vlasti u Prijedoru da se bijeli čaršafi postave na kuće nesrba u ovom gradu, kao i bijele trake na njihovim nadlakticama.

- Zar je moguće da su komšije, kumovi, radne kolege, školski drugari i sugrađani to radili svojim komšijama, kumovima, radnim kolegama, školskim drugarima i sugrađanima? To obilježavanje ljudi kako bi se u konačnici s njima na najsvirepiji način obračunali je dio planiranog genocida nad Bošnjacima i drugim nesrbima u Prijedoru i dolini Sane. Iza ovog zlodjela nisu stajali pojedinci, već su ti pojedinci postupali po nalozima komande, a komanda po političkim smjernicama koje su dobivali iz samog vrha susjedne države Srbije. Ovo su fakti koji su potvrđeni i sudskim presudama u Haškom tribunalu, naglasio je on.

Muftija Kudić je akcentirao da je ono što nas obavezuje da uvijek budemo budni - "bezobzirno negiranje i dezavuisanje javnosti sa lažima i različitim konstrukcijama o nekom građanskom ratu, o zločinima na svim stranama i drugim vrstama relativizacije zločina koji je kao rezultat imao 3.176 ubijenih, među njima 102 djece koji još čekaju svoj spomenik u gradu Prijedoru".

- Za zločine nad Prijedorčanima je osuđeno 60 osoba i izrečene su im kazne od 794 godine zatvora. I mnogo toga je prešućeno, dosta toga nije uzeto u razmatranje i bilo je mnogo gore i strašnije nego li je javnost obaviještena, kazao je on.

Poručio je da je važno da obilježavamo 31. maj svake godine te da je još važnije da ta obilježavanja organizuju i u njima sudjeluju mladi ljudi, "kako bi kultura sjećanja trajala i bila siguran štit od ponavljanja sličnih zločina nad našim narodom".