Možemo li "slomiti" Trumpa? - Važna vijest za bh. građane: Uskoro počinju pregovori sa SAD-om

Nove carine koje Sjedinjene Države uvode zemljama širom svijeta na snagu stupaju 7. augusta. Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je izvršne uredbe koje pogađaju desetine zemalja, a Bosnu i Hercegovinu očekuju carine od 30 posto. Početkom jula Trump je, u pismu upućenom tada predsjedavajućoj Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, jasno stavio do znanja da se “moraju odmaknuti od dugoročnih i vrlo upornih trgovinskih deficita koje uzrokuju bh. tarife, necarinske politike i trgovinske barijere”.

Zakasnjele reakcije

Naglašeno je i da, ako BiH iz bilo kojeg razloga odluči podići svoje carine, postotak povećanja će biti dodat na 30 posto.​ Cvijanović je, pak, nove carine pokušala predstaviti kao pobjedu, istakavši u medijima bliskim rukovodstvu RS-a da je na vrijeme počela sve aktivnosti na regulisanju carina. Naglasila je i da je bilo određenih zastoja, ali da su ipak “na kraju uspjeli da realizuju planirane aktivnosti”. Očekuje da bi u narednom periodu moglo doći do otpočinjanja pregovora sa SAD-om. A član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović razgovarao je s otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH Danielom Koskijem.

“Predsjedništvo BiH je održalo niz vanrednih sjednica od juna do jula 2025, s ciljem pokretanja bilateralnih ekonomskih konsultacija i sporazuma sa SAD-om. Predsjedništvo BiH je usvojilo pismo namjere upućeno američkom Ministarstvu trgovine, te dalo saglasnost za potpisivanje Ugovora o povjerljivosti u vezi s trgovinskim pregovorima”, istakao je dr. Bećirović.

Poručio je i da pojedina državna ministarstva nisu ozbiljno shvatila problem. Stručna saradnica u Sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Belma Alihodžić kaže nam da carine SAD-a od 30 posto predstavljaju svakako značajan porast u odnosu na dosadašnjih 12 posto koje su bile u namjenskoj industriji i gotovo nultih stopa za većinu drugih izlaznih grana.

- Namjenska industrija čini 60 posto od cjelokupnog izvoza u SAD-u i sada će biti pogođena novim obračunom carina. Vjerovatno će reverzibilno utjecati na poželjnost američkog tržišta za bosanske izvoznike, posebno u namjenskoj industriji, a utjecaja će biti i u metalsko-hemijskoj industriji. Vjerujem da se u kratkom roku može očekivati smanjenje izvoza, pogotovo u navedenim sektorima, a duži efekat zavisi od tražnje, mogućnosti prilagodbe proizvođača ili pronalaska alternativnih tržišta, ističe.

Nadaju se da će u skorijoj budućnosti doći do bilateralnih pregovora, odnosno potpisivanja sporazuma gdje će se vratiti na ranije stanje ako to bude moguće. Objašnjava i da mnogo kompanija koje izvoze na američko tržište imaju predstavništva u zemljama EU, te da određene varijante poslovanja mogu tražiti i tim putem.

- Znamo da je EU dobila duplo manju carinu od 15 posto, pa se takve kompanije možda mogu snaći na način da idu preko zemalja EU ka američkom tržištu. Ekonomska računica je takva da će se vjerovatno tražiti u otvaranju kompanija na tržištu SAD-a, jer su tamošnji zvaničnici najavili mogućnost poticaja takvih vrsta investicija, kaže Alihodžić i dodaje da su kompanije koje sarađuju sa tržištem SAD-a iskalkulisale sve i tragaju za rješenjima.

- Vjerujem da oni, prepušteni na neki način sami sebi, već organizuju procese poslovanja. Što se tiče nas, vjerujem da bismo mogli, s obzirom na to da se mjesecima priča o mogućnosti povećanja carina, ubrzati pronalazak rješenja, smatra Alihodžić.

Naglašava da je u prvih šest mjeseci na američko tržište izvezeno robe u vrijednosti 143 miliona KM. Iako izvoz na tržište SAD-a čini oko jedan do dva posto našeg cjelokupnog izvoza, napominje da ga ne smijemo zanemariti, pogotovo brzorastuće sektore poput namjenske industrije. Ekonomski stručnjak Igor Gavran kaže da je dosadašnji nivo američkih carina za robu iz BiH uglavnom sličan tzv. stopama najpovlaštenije nacije u okviru WTO-a.

- Ove stope variraju ovisno o proizvodu i specificirane su u američkom Harmoniziranom carinskom rasporedu (HTS). Za većinu robe carine se kreću od 0 do 7,5 posto za nepoljoprivredne proizvode, s nekim izuzecima za specifične kategorije. Mislim da je najviša stopa na određene kategorije uvoza iz BiH bila 12 posto. Nekada smo imali i dodatne povlastice u okviru sistema preferencijalnih uvoza koji su SAD odobravale za BiH, gdje je veći broj proizvoda bio potpuno oslobođen carine ili je bila umanjena, kaže Gavran.

Ukoliko stopa ostane 30 posto, Gavran smatra da će izvoz na američko tržište biti znatno umanjen, a u nekim kategorijama i potpuno zaustavljen, jer samo proizvodi s jako visokim profitnim maržama i tražnjom mogu podnijeti 30 posto dodatnog opterećenja.

- Međutim, ako naši vodeći izvoznici u SAD-u izvoz u istom obimu preusmjere na druga tržišta, što namjenska industrija koja je i vodeći izvoznik sigurno može, onda nemamo stvarne štete. Aktualna administracija u SAD-u čini američko tržište nepouzdanim i nestabilnim, tako da je nemoguće na njega dugoročno računati, smatra Gavran i dodaje da se BiH u konkretnom slučaju ne pita ništa.

- Kako predstavnici vlasti najavljuju “pregovore” tek nakon mjeseci koji su prošli bez ikakve aktivnosti, očito je da kao država nismo ni za šta spremni. Uvjeren sam da sami izvoznici nisu čekali Godoa, nego su tražili nove partnere ili eventualno s američkim partnerima dogovorili povećanje cijena. Ako je bilo koji privrednik sjedio i čekao na vladu od aprila do danas, onda takav ni ne zaslužuje uspješno poslovanje, kategoričan je Gavran.

Pogrešni podaci

Smatra da jedino što je BiH realno mogla poduzeti i još može, jeste ukazati američkoj administraciji da je njihova odluka utemeljena na potpuno pogrešnim podacima, te da utvrđena carinska stopa nije opravdana bilo kakvim ekonomskim ili trgovinskim argumentima, pa čak ni onim koje se navode - da imaju deficit s nama.

- BiH je potpuno nebitna za SAD i ne može očekivati ozbiljne pregovore niti bilo kakav fer odnos. SAD zahtijevaju ne samo ukidanje carine nego i ograničenja vezana za standarde i sigurnost hrane, pa čak i PDV-a, što je potpuno neprihvatljivo. Traže i obavezu kupovine njihove robe neovisno o cijeni i kvalitetu, ističe Gavran.

Tarifu od 30 posto ocjenjuje najpreciznijom mjerom stvarnog odnosa SAD-a prema BiH.

- BiH je za SAD toliko marginalna i nebitna da očito nisu posvetili više od par minuta utvrđivanju carinske stope i onaj ko to smatra prijateljskim činom, u ozbiljnom je sukobu s realnošću. BiH treba težiti ostvarivanju vlastitih interesa, s onim partnerima koji su spremni na saradnju u zajedničkom interesu i korektan odnos, a svako tržište gdje su naši proizvodi dobrodošli je dobra alternativa američkom gdje nisu, zaključuje Gavran.

Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku: