Mogu li političari opet "prodati priču" građanima: Isti akteri ostaju na političkoj sceni
Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se drugog oktobra, a građani Federacije Bosne i Hercegovine uglavnom su prilično razočarani.
- Ne očekujem veliku promjenu. Možda će biti nekih malih, ali ne i velikih. Može biti bolje da postoji volja, naravno da može, samo treba htjeti, rekla je za Oslobođenje Ćamila Imamović iz Jablanice.
Da ne bude gore
Rasema Kljuno, penzionerka iz Sarajeva, ne očekuje da će biti bolje. Boji se i goreg.
- Znate šta, ne očekujemo bolje, nego da nam bude gore, naročito za penzionere i za mlađu raju. Bilo bi dobro da se mladima daju poslovi, da djeca imaju šta da rade, a ne da očekuju od roditelja, kaže Kljuno.
Marin Bago, predsjednik mostarske Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura, smatra da su u igri isti akteri.
- Zaista ne očekujem dramatične promjene. U igri su isti akteri, u različitim koalicijama, različitim odnosima i zaista ne vidim ništa novo, friško. Ne vidim vladavinu prava i mislim da je to najproblematičnija stvar i ključna koju treba riješiti. Mislim da su, u većini, na političkoj sceni ljudi koji imaju problem sa pravom i vladavinom prava, neko će od njih dobiti malo više glasova, neki malo manje, ali mislim da će se svi zadržati na političkoj sceni, priča Bago.
Penzionerka Biljana Vojinović iz Sarajeva neće glasati.
- Meni su 83 godine, neću da glasam, kaže Vojinović.
Neće ni penzioner Dževad Kučukalić iz Sarajeva.
- Na svim sam izborima do sada bio, ali ovog puta neću izaći, totalno sam razočaran. Zemlja toliko mala, a 120 političkih partija izlazi, to je glupost. Razočaran sam jer se povlače pitanja koja nisu toliko aktuelna kao ona koja bi trebala da budu. Nacionalizam se opet stavlja u prvi plan. Mislio sam da će biti promjena ako mladi dolaze, međutim, nije to do tog. I ova elita, kao i druga, opet će zadržati mito i korupciju, ne znam da li u tolikoj mjeri, ali svi će namještati svojim prijateljima, poznanicima, stranačkim kolegama da dobiju neke pozicije, napominje Kučukalić i objašnjava da zbog toga i neće doći do nagle promjene.
Dodaje da nije optimista. Kao ni Delila Klovo Kajić, građanka Goražda, koja ističe da više nema nikakvih očekivanja. Ipak, na izbore će izaći.
- Lično sam do posljednjih izbora glasala za: SDP, SBiH, DF, SBB, NiP, NS. Ponegdje je to bilo zbog ljudi na listama, a ponegdje jer sam vjerovala u promjene. I sama sam bila na listama SDP-a i NiP-a. Ne očekujem više ništa ni od koga i ovaj put ću da glasam za one za koje prije nisam, pa hajde da vidim i njih, kaže Klovo Kajić.
Smatra i da je na listama prevelik broj stranaka.
- U Goraždu su prema posljednjem popisu živjele 23.000 ljudi, u Kantonu. Danas je taj broj, strah me reći koliko manji, a na izbore se prijavilo čak 19 stranaka. Svaka šesta kuća ima nekog na listi. Po različitim listama su braća i sestre, roditelji i djeca, snahe i zetovi. Ljudi su najviše na listama jer čuvaju posao ili im je obećan, tako da skoro i nema političkih programa ni planova. To su uglavnom uskostranački interesi i prilika da se učešćem u vlasti na budžet zaposli što veći broj podobnih, objašnjava nam Klovo Kajić.
Samir Halilović, izvršni direktor Demokratskog centra Nove nade Bihać, smatra da je izbor kandidata loš.
- S obzirom na izbor kandidata i političkih stranaka koji se predstavljaju ove godine na izborima u BiH, bar što se tiče USK-a, mislim da kvalitet nije baš na zadovoljavajućem nivou. Shodno tome i interes građana je jako malen, oskudan, što se i manifestuje. To možemo i potvrditi jer trenutno radimo na animiranju i uključivanju građana za nestranačko posmatranje izbora u BiH, kaže nam Halilović.
Dodaje da najviše rade s mladim ljudima, ali da su upravo oni izgubili interes.
- Mladi ljudi su izgubili totalno interes za uključivanje i rad u političkim strankama, jako je oskudan i rad u nevladinom sektoru. Ovo područje jeste interesantno, jer je blizu EU, tako da veliki broj mladih ljudi završava osnovnu školu i gleda kako će srednju ili svoje fakultetsko obrazovanje steći u nekoj susjednoj državi ili u nekoj državi EU. Većina i njihovih roditelja ili rođaka radi također u nekim zemljama EU, tako da je uglavnom jako mali odziv i mali interes mladih za predstojeće izbore u BiH, upozorava Halilović.
To nam pokazuje i reakcija mladih ljudi na ulicama Sarajeva. Većina nije zainteresovana da uopšte govori o izborima. Sarajku Ines Rehar Glučina sreli smo u šetnji sa kćerkom. Nada se promjeni, upravo zbog djece.
Nada postoji
- Ja se nadam se da će konačno, nakon mnogo godina, krenuti nabolje, ako ništa zbog ovih mališana ovdje, kaže Rehar Glučina.
Anida Bašić-Šehić, predsjednica Omladinskog udruženja Proaktivna omladina iz Kaknja i profesorica matematike, informatike i fizike u Visokom očekuje prilike za mlade.
- Očekujem bolje prilike za mlade ljude, popravak ekonomske situacije u državi. Očekujem i da mladi ljudi preuzmu funkcije i da nam obezbijede bolje uslove i standarde. Iskreno se nadam promjenama, a kako sam koordinator na nivou Općine Kakanj, u ime Koalicije Pod lupom, i pratim situaciju, uvidjela sam da je dosta mladih kandidovano za Skupštinu ZDK-a. Nadam se da je tako i u ostalim kantonima i da će doći do nekih promjena, poručuje Bašić-Šehić.
