Mirsad Cvrk: Kršenje građanskih i političkih prava u BiH - slučaj Srebrenice (18)
Zakonodavna vlast je najveća prepreka za primjenu ljudskih prava jer nedonošenjem ili donošenjem diskriminirajućih i često neprovodivih zakona proizvodi masovna kršenja ljudskih prava.
Procedura donošenja zakona od sačinjavanja prijedloga pa do parlamentarne procedure ne osigurava efikasnu primjenu zakona. Na osnovu člana 4.21. stav 3, a u vezi sa članom 8.1. stav 2 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i rješavajući po zajedničkom zahtjevu Stranke za Bosnu i Hercegovinu i kandidata Ilijaza Pilava za pravno razmatranje odluke Centralne izborne komisije BiH, kojom se odbija ovjera kandidature Ilijaza Pilava na izborima 2006, Centralna izborna komisija BiH je na 230. sjednici održanoj 1. 8. 2006. donijela odluku po kojoj se zajednički zahtjev Stranke za BiH i kandidata Ilijaza Pilava za ponovnim razmatranjem odluke Centralne izborne komisije BiH odbija kao neosnovan.
Diskriminatorna odluka
Ovaj zahtjev je neosnovan iz sljedećih razloga:
Ustavom Bosne i Hercegovine utvrđeno je da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju neposredno sa teritorije Federacije te jednog Srbina koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u centralni birački spisak da glasa u Federaciji BiH može glasati ili za Bošnjaka ili Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.
Dok člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske – jednog Srbina biraju birači upisani u centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
Stranka za BiH i Ilijaz Pilav uložili su tužbu apelacionom odjelu Suda BiH na odluku Centralne izborne komisije BiH o odbijanju kandidature kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.
Centralna izborna komisija BiH je na sjednici održanoj 24. 7. 2006. donijela odluku kojom odbija kandidaturu Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.
CIK Bosne i Hercegovine je odluku obrazložio pozivajući se na član 8.1. stav 1. Izbornog zakona BiH koji precizira da se za člana Predsjedništva BiH može kandidovati samo Bošnjak iz Federacije BiH, odnosno da se Bošnjak iz Republike Srpske ne može kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
Specifično, CIKBiH je u ovoj odluci odredio da Ilijaz Pilav “ne može biti biran sa teritorije RS-a budući da se izjasnio kao Bošnjak”.
CIKBiH je odbio kandidaturu Stranke za BiH Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske isključivo na osnovu njegovog nacionalnog porijekla. Kao takva, ova odluka je diskriminatorna, te je protivna Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropskoj konvenciji i njenim protokolima, te i nizu drugih međunarodnopravnih instrumenata koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.
Evropska konvencija
Ustav BiH jasno ukazuje da prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima (Ustav BiH, član II, stav 2).
Evropska konvencija i njeni protokoli imaju prioritet i nad Izbornim zakonom BiH, te se odredbe tog zakona, koji su protivni Evropskoj konvenciji i njenim protokolima, ne smiju primjenjivati. Ovo uključuje i navedenu odredbu Izbornog zakona koju je CIKBiH koristio pri odbijanju kandidature kandidata Stranke za BiH Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, s obzirom na to da ta odredba nalaže diskriminaciju na osnovu nacionalnog porijekla. Shodno tome, odluka CIKBiH koja se bazira na ovoj odredbi mora biti ništavna.
(Sutra: Pravna država)
