Minimalac od 1.000 KM danas ne znači ništa: Cijene rastu, poslodavci kukaju, radnici gube

Kao prognoza: sutra blagi rast cijena, ponegdje lokalno dizanje živaca. Cijene svakodnevnih potrepština utrkuju se koja će brže u nebo.

Računi šamaraju

Kad se spomenuo minimalac od hiljadu KM, čulo se ne može!, ali i konačno da i radnik nešto dočeka… osim otkaza. A onda su krenule računice i izgovori - od “guše nas doprinosi” do “ako podignemo minimalac, zatvaramo firmu”. Zatvorili nisu. Zato su, mnogi od njih, podigli cijene svojih usluga i proizvoda, pogotovo oni koji su godinama poslovali na minimalcu za radnika, maksimalcu za sebe.

Minimalac je porastao. Bravo. Samo što se s njim ne može ni minimalno snaći. Plate su otišle gore. I računi su. Pobjeda radnika se ubrzo pretvorila u poraz na kasama. Poslodavci i dalje kukaju pod neizdrživim teretom, a radnici se bore da prehrane porodice s povećanjem koje je inflacija smazala za doručak – uz onaj jogurt koji je jučer bio 2,30, a danas 2,80. Pa se postavlja pitanje: Da li je minimalna plata u Federaciji BiH već izgubila bitku?!

Centralna banka BiH procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za pet mjeseci 2025. na 4,18 posto.

- Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,66%. Mjesečne promjene u nivou ukupne i procijenjene temeljne i inflacije u sektoru usluga vrlo su ujednačene, što ukazuje da je rast cijena električne energije i minimalne plate imao inflatorni efekat, posebno u uslužnim djelatnostima, procjena je CBBiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je stopa inflacije, posebno kada je riječ o esencijalnim proizvodima, uveliko poništila rast plaća.

- Ako se naredne godine ponovno poveća minimalna plaća, recimo na 1.200 KM, do tada će se ta vrijednost izgubiti. Ponovno će se dešavati isto, mi ćemo imati sve veće i veće plaće, a troškovi života će ih poništiti. Radnici će živjeti jednako ili možda još gore jer sa većom plaćom neće moći pokrivati veće troškove života. Potrebna je i direktnija kontrola cijena kako bi se spriječile zloupotrebe i ostvarivanje ekstra profita, kaže Gavran ističući da cijene moraju biti niže kada se smanje troškovi poslovanja.

- Uzmimo u obzir dosadašnju praksu, bilo je trgovaca koji su povećavali cijene bez ikakvog osnova i bez povezanosti sa troškovima. Ako tim istim trgovcima Vlada smanji troškove poslovanja, jedino što će oni učiniti je da će dodatno povećati svoju zaradu, a na kraj pameti im neće biti da smanje cijene. Kada smanjimo opterećenja na plaće, onda plaće moraju biti više. Samo se kombinacijom mjera može osigurati da radnik zaista ima plaću koja realno više vrijedi i da su troškovi života niži, rekao je Gavran za naš list.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kaže da kraj godine donosi novi val rasterećenja za privredu.

- A ako svi urade svoj dio posla, Vlada kao zakonodavac i garant stabilnosti, poslodavci kao nosioci rasta i radnici kao temelj svakog sistema, rezultat će biti bolji standard za sve, poručio je.

Kontra skupoće

Ekonomista Admir Čavalić kaže da niz faktora može uticati na cijene proizvoda i usluga, ali da se može pronaći veza između odluke o povećanju minimalne plate i poskupljenja.

- Recimo, u uslužnom sektoru koji dominantno zavisi od cijene ljudskog rada, rast troškova rada morao je kreirati dodatne troškove koje su se eventualno prebacili na krajnje potrošače. Interesantna je situacija po pitanju komunalnih usluga i na to su ekonomisti upozoravali već u januaru. U javnom, komunalnom sektoru, posebno u manjim sredinama širom Federacije BiH, imali smo značajan broj radnika koji su bili na minimalcu i sada se teret prebacuje na građane, penzionere, radnike... To je uticalo na rast cijena komunalija, govori Čavalić koji smatra da nam je potrebno do kraja godine dodatno spustiti zbirnu stopu doprinosa za još 5%.

- To je Vlada FBiH već najavila, dakle, sada smo na 36%, a idealno bi bilo da idemo na 31% i na taj način djelujemo kontra poskupljenja tako što ćemo učiniti našu bruto cijenu rada konkurentnijom u odnosu na bh. entitet RS i u odnosu zemlje regiona, rekao je Čavalić za Oslobođenje.

Dnevnik O kanala u cjelosti pogledajte u nastavku: